DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

, -U!«i´Ji[IS«lWl!!fU(Mt«ff


...


154 Pismo uredništvu.


=.tima.L Iz.i njcLia Jola/i G. Huffel (1893.).- pak se čini, da ^>eclaircic en haut«
u stL-učnim ki-ugoviuvL Francuske vrijedi suda općenito kao ispravna, te da
preu/imljc maha i u Švicarskoj..,^


Gore navcdeiK) dddc so ovako skupiti: Prioritet nauke n prore =
.... uopće može za bc zahtijevati u prvom redu \V li r 11 e la b e r s k a
id svojim k trećoj šumskoj uredbi pripadnim drvarskim redom od god, k^iO.
Ka7V}tak ... nauke (lehre) u pravom smislu riječi zbio se pribčno istoJobno
u x\´jcmaekoj i Francuskoj počevši od sredine 13. stoljeća; glaA-na uloi^a zapada
pri tom G. L. Hartiga i .. Gotta s jedne, te DuhamcI, du Monceau^a, Varcnne
de Fenille^a i Parade^a s drut^´e strane. »Ecluirci c en h a u t« ../.11. se
najprije na šumarskoj školi u Nancy^a počevši od god. 1873. (Bai^neris, Broilliard,
....., Huflei) i tek poslije — kako se čini, neovisno od ovoga, ali također
slabije — u Njemačkoj, čemu jc najprije doprineo Kraft (1884.),^ neposredno
i/a njega (1885.) .. v. Salisch´ i konačno .. ..... (IS´-U.) i to na način vrlo
bliz Boppc´ovom sistemu.c<>


Ovako dakle .´.. dr. . a n g o početku i ra/vitku proreda u Njeiiiaekoj
i Francuskoj. Prema ovome izj:.ileda. da navodi gosp. .^. u pogledu prorede —
i ta baš obzirom na najslavnije tvrdnje — nisu doA´oljno taeiii. A sad pređimo
na naravno ponilađivanjc sastojina. Otkako postoji u stro/ijcm smislu njemačko
šumarst\o u šumarska literatura, u njoj se uvijek naravno pomlađivanje sasto^
jina naučalo kao najgospodarstvenije i najnaravnije/ Ako se ipak kod prakti^^
kovanja pomlađuje .-.1. Često otl toga o-dustajalo, onda. se to činilo u glavnom
ili radi momentane nemogućnosti u provedbi ili pak radi pretvorbe sastojina
u sastojine drugih vrsti drva. Naročito su bukove sastojine Nijemci u m.asama
pretvarali u mnogo rentabiinije četinjavc sastojine, a ovakove pretvorbe, ako
se hoće brzo i radikalno izvesti, ne daju se drukčije ni zamisliti nego umjetnim
putem. Razlog, da Francuska ima prekrasnih hrastOAih šuma, ljepših nego Nje?
m.aćka. ne govori također direktno u korist francuske, a na uštrb njemačke
šumarske nauke, jer je poznato, da svaka .^..1 drveta već od naravi (dakle bez
pomoći šumarove) najbolje uspijeva u svojoj optimalnoj zoni. A da su


^ Traite de sylvlcult-ure, 1SS9.. str. 174. i d. (vrlo dobra knjiga, pisana
veoma pregledno, jasno i stručnjački; srav. Nevcvu kritiku u Oesterr. Zentral^
blatt 1890., str 28 i Allgem. Forst. u. Jagdztg. "]894., str. 63.).


- Na naved. mj., str. 120. i d.
^ Srav. Sch\veiz. Zeitschr. f. Forstvv. 1895., str. 138. i d., te 175. i d.: h^
vješee o predavanju P. de Coulon^a, okružnog šum. nadzornika, u skupštini
Švicar. šum. društva od 20, augusta 1895: »Die h-anzcisische Durchforstung
(Svstem .....).«


-^ Beitrlige eto. von 1884., str. 42. i 3889., str. 22.
´ Farstasthetik, 1885.. str, 147.
^ AJlgem. Forst:^ u. Jagdztg. 1891., , str. 185 i 432, sra^mi sa 1804., str. 1 i d.


´ ´laroćito str. 63.


´ Tako n. pr. već G. L. Mar t ig (1791.) govori got( 3V0 samo o njemu


(ForstAvisscnschaftI. CcntralM. 1882., str. 28.), a prema Se : h AV a a c h u


fflandb. dcr Forst? u. Ja_gdgeS´. :h´chte 1888) je naravno pomiad ivanje
pp
sastojina


" njemačkom šumarstvu još mnogo starijc.


´