DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 33 <-- 33 --> PDF |
TibiTio uredništvu. fiancubkc kTrnatskc i stojbinske prilike (naročito u raMiicama) najpogodnije u h\i(^pi /a u/^ujanjc lirasta (pot^odnije nogo i kod nas), to je također opće po/na ta ht\ ... što bi: i.te »kJupe«. to u o^ om pogledu pripada prioritet bezuvjetno Nijem? eima, jer Je prvu klupu (prornjerku = preenieuj u današnjenr! .smislu riječi opisao 1804. god´nc (- o t t a , a odmah iza ..... (i. L. . a r 11 [> (vidi SehAvapach , na nav. mj.. str. 801.) Ono, što gosp. .. na nav. mj., (str. 103) sasvim ......1... smatra \ arene de L´enille^ovim iznašašeem. nije ^>klupt;«. ^ eć t. ZV. dr\na kiješta ili prema njemačkom drvno Šcstilo (Baum/irkel), kojim se doduše također mjeri promjer, ali na sab\´im drugom principu, nego pomoću klupe. Ovaj prioritet Fenille^ov nije u ostalom tako zam-asau, jer se uporabivost drA´nog še^tila može doduše dtmekle mjeriti s uporabivošću klupe kod mjerenja promjera na oboreni m stablima, ali ni izdaleka kod mjerenja promjera na (> s o V . i m stablima. Obzirom na bujiearstvo moram istaknuti, da Nijcraei (izuzev donekle Aui= striju) gotovo nisu nikada ni imali pravih bujiea, pa stoga nisu imali ni lazloga, da se bave proučavanjem bujičarskog pitanja. Pa ni u Austriji koliko mi je poznato — nije bujičarsko pitanje nigda bilo ni blizu tako ozbiljno kao u Franeuskoj, pa je stoga sasvim naravan pojav. da je to pitanje najprije i .....^ (i.kalnije proučeno u Francuskoj. I obzirom na sipine (dune) gleda g. .. upravo isključivo na frane. naočale, jer spominje samo uspjehe u vezanju sipina na području Francuske, a za uspjehe Nijemaca u tom pogledu kao da i nezna. Pa ipak prema \Vessely^u , koji vrlo iscrp^´vo govori o počecima i uspjesima navedenog rada i odnosne literature u cijeloj Evropid izgleda, da Nijemcima u pitanju vezanja pjeskulja pripada pri^ oritet i u pogledu vremenskom i glcdom na opseg radova. Što se napokon tiče francuske šum. škole u Naney=^u i k\´a]ifikacije njenih apsolvenata, potrebno je, da se istakne ovo-: Šumarske akademije u Nancv^u nema, već postoji tamo »F."cole nationale des .... ct forets« (nacionalna škola za vode i šume). Da li je ona visoka škola ili nije, u to se ne kanim potanje upuštati. U prilog visokoškolskom karakteru njezinom, govori donekle okolnost, da nitko u nju .. može biti primljen bez srednjoškolske mature, a protiv toga karaktera donekle okohiost da je ona ..:; ganizovana na principima, od kojih se neki ne slaže prav<_) sa visokoškolskim uređenjem (direktorijaini sistem uprave i nasta\´e, institucija ^>inspocteur des etudes«). ......^.... traje u Nancyju 2 godine, te se tamo slušaju u ii];ivnom čisto stručni (šumarski) nauci, dočim se osnovni nauci (kao ^to su n. pr. \ iša matematika, geodezija, tloznanstvo itdO koji se kod nas slušaju u prve dvije gO´dino i znatnim dijelom zajednički sa slušačima gospodarstva (poljoprn rede). moraju u Francuskoj odslušati i ispit iz njih položiti na agronomskom insftutu u Parizu.- Bez dovoljne A´isokoškolskc spreme iz tih osnovnih nauka ne mogu se ^ Der europaisehe Flugsand und scine Kultur, Wien 1837. - Ako u Nanevsku školu dođe koji građevni inžinjer ili kakav doktor, onda je to — koliko mi je poznato, a držim, da mi je dobro poznato — samo dobro došao izuzetak, a nikakovo pra\ulo. |