DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 33     <-- 33 -->        PDF

TibiTio uredništvu.


fiancubkc kTrnatskc i stojbinske prilike (naročito u raMiicama) najpogodnije u
h\i(^pi /a u/^ujanjc lirasta (pot^odnije nogo i kod nas), to je također opće
po/na ta ht\ ...


što bi: i.te »kJupe«. to u o^ om pogledu pripada prioritet bezuvjetno Nijem?
eima, jer Je prvu klupu (prornjerku = preenieuj u današnjenr! .smislu riječi
opisao 1804. god´nc (- o t t a , a odmah iza ..... (i. L. . a r 11 [> (vidi
SehAvapach , na nav. mj.. str. 801.) Ono, što gosp. .. na nav. mj., (str. 103)
sasvim ......1... smatra \ arene de L´enille^ovim iznašašeem. nije ^>klupt;«. ^ eć


t. ZV. dr\na kiješta ili prema njemačkom drvno Šcstilo (Baum/irkel), kojim se
doduše također mjeri promjer, ali na sab\´im drugom principu, nego pomoću
klupe. Ovaj prioritet Fenille^ov nije u ostalom tako zam-asau, jer se uporabivost
drA´nog še^tila može doduše dtmekle mjeriti s uporabivošću klupe kod mjerenja
promjera na oboreni m stablima, ali ni izdaleka kod mjerenja promjera na
(> s o V . i m stablima.
Obzirom na bujiearstvo moram istaknuti, da Nijcraei (izuzev donekle Aui=
striju) gotovo nisu nikada ni imali pravih bujiea, pa stoga nisu imali ni lazloga,
da se bave proučavanjem bujičarskog pitanja. Pa ni u Austriji koliko mi je
poznato — nije bujičarsko pitanje nigda bilo ni blizu tako ozbiljno kao u
Franeuskoj, pa je stoga sasvim naravan pojav. da je to pitanje najprije i .....^
(i.kalnije proučeno u Francuskoj.


I obzirom na sipine (dune) gleda g. .. upravo isključivo na frane. naočale,
jer spominje samo uspjehe u vezanju sipina na području Francuske, a za uspjehe
Nijemaca u tom pogledu kao da i nezna. Pa ipak prema \Vessely^u , koji
vrlo iscrp^´vo govori o počecima i uspjesima navedenog rada i odnosne literature
u cijeloj Evropid izgleda, da Nijemcima u pitanju vezanja pjeskulja pripada pri^
oritet i u pogledu vremenskom i glcdom na opseg radova.


Što se napokon tiče francuske šum. škole u Naney=^u i k\´a]ifikacije njenih
apsolvenata, potrebno je, da se istakne ovo-:


Šumarske akademije u Nancv^u nema, već postoji tamo »F."cole nationale
des .... ct forets« (nacionalna škola za vode i šume). Da li je ona visoka škola
ili nije, u to se ne kanim potanje upuštati. U prilog visokoškolskom karakteru
njezinom, govori donekle okolnost, da nitko u nju .. može biti primljen bez
srednjoškolske mature, a protiv toga karaktera donekle okohiost da je ona ..:;
ganizovana na principima, od kojih se neki ne slaže prav<_) sa visokoškolskim
uređenjem (direktorijaini sistem uprave i nasta\´e, institucija ^>inspocteur des
etudes«). ......^.... traje u Nancyju 2 godine, te se tamo slušaju u ii];ivnom
čisto stručni (šumarski) nauci, dočim se osnovni nauci (kao ^to su n. pr. \ iša
matematika, geodezija, tloznanstvo itdO koji se kod nas slušaju u prve dvije
gO´dino i znatnim dijelom zajednički sa slušačima gospodarstva (poljoprn rede).
moraju u Francuskoj odslušati i ispit iz njih položiti na agronomskom insftutu
u Parizu.- Bez dovoljne A´isokoškolskc spreme iz tih osnovnih nauka ne mogu se


^ Der europaisehe Flugsand und scine Kultur, Wien 1837.


- Ako u Nanevsku školu dođe koji građevni inžinjer ili kakav doktor, onda
je to — koliko mi je poznato, a držim, da mi je dobro poznato — samo dobro
došao izuzetak, a nikakovo pra\ulo.