DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina. 167


/"/^msk;i. l´iancusLn. NjcinuOkd Šp;inij,i, I)ant>kn, izvo/ilo .se i nii juj^f u i´´gipat.


../.. Afriku i Au^tr.iliju.


Za vrijcmo ruta nastao je /astiij u i/vtvu, ali se je u po.^ledijjim .(.´!.....
.´().(."() ra/mahuo. ako-prem neka prijašnja tr/išta nisu više natrat^ osN´ojcna, što se
c!o\4ida u \´e/u s otee^^ljenjem Fiuske od Rusije, ]a)ja je s dot. dr/uvama imala
tro()\´aekc ugo\oi-e (A\el Solitander — liol/markt ]^)22~ ().). (»´od. )^)22. izvezlo
SL re/nno«^ materijala t >. lol/vvelt« Berlin) svega cS43.938 Standardi prem^i (´23.495
Std. u V)2\. i 903.1)00 ;Std. u 101.. oojini. Od toj^a je izvezla Kn^fieska J/,i, a ostalo
otpada na Nizozemsku. Fruneusku, Belj^iju, Dansku. .^......., Brit. južnu
Afriku, .´švedsku, Španjolsku. Norvešku. Et^ipat, Spauj. Afriku, ...1... \friku,
Maroko. Argentinu, Rusiju i Grčku.


(´ijene su ustavljene, Koct prodaje u drž. šumama postignute su cijene 40.78
papir. fin. ....... prema 5.53 -/l-dt. maraka u 1913.


Skandinavske države.


a) Švedska.


Najveći konkurent finskom drvetu između sjevernih država je Š\e(jska.
I´slijed izvrsne kak\´oće svog clrN´eta, koje je osobito eijcnjeno na s^´jetskom
tržištu O´pasan je konkuient i za ostale države, koje eksportiraju drvo. l^osiije
rata, kada se uslijed .^.... potražnje često nije pazilo uvijek na kvalitetu
tiogodiio se je, da je Švedsko drvo osjetilo veču konkurcncu koje druge države
(u zadnje . rijcme Rusije, koja je mnogo jeftinije prodavala svoje dr^´o. a
donekle i Finske, koja ima mnogo slabije drvo), ali je SA-edska uvijek znala
natrag osvojiti svoja prijašnja tržišta.


U tom joj pomaže ne samo veliko bogastvo na drvetu, nego i ostale
pogodnosti, kojima je obdarena ovu zemlja. Od 21,624.00 ha šume {52% cijele
površine) otpada preko polovice na privatne šume (58:7%), 4:9% na općinske
a ostalo na državne (Endres 1922). Najviše ima omorike (bijelo drA´o, NVeissholz.
\vitheAVOod) i bora (crveno drvo, Rotholz, red%vood). zatim breze, a ..^
nešto bukve i hrasta.


Uz obilje šuma ima Švedska i vrlo prikladnih voda za Jeftin transport
drvcta. Kakvoća mu je pi^-orazrcdna; obilježuje ga jednoličnost godova bez
kvrga je, kod blanjanja se vlakanca ne trgaju, pa se osobito cijeni kao stolarska


oba.
Drvo je tanjih dimenzija, ispod 30 cm; veće širino do 40 cm su vrlo TU
jetko, (Hufnagel). Drvo se preuiduje u polufabrikate u brojnim industrijskim
poduzećima. Prema Endresu bilo je 1911. 1275 pilana sa 1848 gatera i 980 blanja
te 39.600 radnika. Osim toga 543 stolarske radnje s 10.^00 radnika.
Osobito je razvijena svuda poznata industrija žigica. U zadnjim godinama
se je ekspfjrt žigica u toliko razmahao, da je na dalekom tržištu u Austi-ahji
Švedska istisnula Japan. Dok jo Š\ cdska i/vozila u Australiju /igiea u 1918/19.
u vrijednosti od 20.625 funti šte.iinga. 1919/20. 40.592 sunti i 1020/21. 262.370
funti, dotle je uvoz Japana u isto vrijeme na/adovao s 226..6 funti na 46.77^>
dot. 12.954 funti. (if(=lzmarkt 1922. br. 79). Cjelokupni i/voz bio je u 1913. o.
6.8.7.0.. m^´ a 1920. 5.755.000 m-^ i to najviše daske rezane i blanjane; od