DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1923 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Juprinob ..7...´..!.. u/račiiika <).yipu ii^lifa o´nooorićntJi^ Jr\´cca, 127 DR. M.ADIM1R ŠKORIĆ, (Zagreb): Doprinos poznavanju uzročnika osipa iglica crnogoričnog drveća. Prva opažanja osipa iglica crnogoričnog drveća naročito bora sižu u primjerenu daA^iinu, te se kao jedan od prvih posmatrača spominje Georg LiKhig Hartig.^ Od toga doba vodila se dugo vremena prepirka o tom, što je uzrok toj bolesnoj pojavi. Najveći dio tadanjih istraživača držao je, da je to opadanje iglica uzrokovano mrazom, a drugO´ mišljenje zastupao je Ebei? maver u svom poznatom djelu: Die phvsikalischen Einvirkun^ gen cles Waldes auf Licht und Boden und seine klimatologische imd hvgienische Bedeutung 1873. Objašnjenje EbernaaveroA^o bilo je znatno vjerojatnije, jer se oskmjalo na neka. većini dobro poznata opažanja isušenja iglica uslijed prekomjerne transpira^ čije. Tek godine 1901. kad je Tubeuf objelodanio svoju opsežnu monografiju´ o osipu iglica bora utvrđeno je, koliko značenje za tu bolest imadu prije navedeni uzroci. NesLmmjivo je, da mlade, nekoliko godina stare biljke ....^ gorićnog drveća znadu ]:>ostradati zimi, kad nema snijeaa, a imade dosta sunčane topline i vjetra. Sunčana toplina i suhi vje^ tar pospješuju u znatnoj mjeri transpiraciju iglica, no izgubjenu vodu ne može korjenje naknaditi s razloga, što je zemlja smrz^ nuta, te onemogućuje primanie A^ode u onoj mjeri, kako bi to bilo potrebno, U tom slučaju dolazi do ugibanja iglica odnosno cijelih biljka, no ne smije se pri tom zaboraviti, da je način nastupanja te bolesti u ponaJAaše slučajeva drukčiji, nego je onaj od kojeg najčešće u velikoj mjeri ot])adajn iglice crnogoričnog drA´eća. Prema prijašnjem objašnjenju pojava je nerazumljivo, da kod mladih biljka pocrvene i otpadaju iglice samo sa najdonjih grana, koje su najdulje prekrivene snijegom, te nisu iz\T/ene pre? komjernoj transpiraciji, a kad bi ova bila uzrok tog otpadanja, moralo bi biti obratno. U tcnn slučaju morale bi ugibati iglice na vrhu i vršnim granama, kojima uslijed zamrznutog tla odnosno slabog primanja vode korjenjera, najviše nedostaje´voda potreba na za transpiraciju, jer su od korjenja najviše udaljene, pa im korjenju bliže grane prikraćuju vodu. ´ Hartjj^: Lohrbucli Hir Forstcr 1808. .Schcniber: All^cmcinc Vovbt unci Jagd´/eitung 1858. Holzncr: Dic Ik´obachtuntfcn iibor die Schiittc der Kicfer odcr Fohre und die \Vintcrfiirbuni^^ imniergriiner Ce\vach,se 1877. - Dr. C. V. Tubeuf: Studien libcr dic Scliiittckrankhcit der Kiefer 1%L |