DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br, 4. Ši^marski list. God. 47.


Dr, Madimir Škorić (Zagreb):


Periteciji hrastove medljike u Hrvatskoj


(l´ZT&deno u kr. sveučilišnom botani5kom zavodu.)


Prvi puta je zapažena u nas hrastova medljika 1908. od A.
Petracića/ no-ii to vrijeme pridolazi ona samo sporadički na po=
jedinim mjestima. Već slijedeće godine bilo´ je njeno´ raširenje
opsežnije, a 1910. poprimila je karakter prave epidemije, te nije
izostala ni posljedica te zaraze, jer ´Siu na nekim mjestim-a uginule
čitave sastojine.´^ Od prvog pojava medljike, pa sve do najno==
vijeg vremena opažana je sanio njezina konidijska forma, te se
je bezuspješno tražilo peritecije.-"^ Poelednjih godina,^ a naročito
prošle godine, nađeni eu periteciji u obilnoj mjeri u više stranih
zemialja (Pcglion/ .......!/´´ Behrens/ Nannizzi/ Klika,´´ Grin==
teseu^ i Feher´^^), pa i u nas. Kako mi je uspjelo utvi^diti neke
dosad nezapažene osebujnosti, to držim vrijednim, da ta svoja
opažanja objelodanim.


^ Dr. A. Petračić; Oidium na hrastovim šumama. Šumarski list 1909. br. 12.


-Eigncr: Mehltaube´Schadigungen im fiirstl. Tliurn und TaxischeB Fotst?
amtbezirke Lekenik. Naturw. Zeitschrift f. Forst^ und Landwirtsch. 1910. p. 49^.
^ Dr. Stj. Gjurašin: Hrastova medljika. Šumarski list 1913. p. 377—3S5
i 431—439.
Dr. I. Tuzson: štete od hrastove medljike na erarskom šumskom posjedu
u VinkoA´cima, Lippi i Godollou. Šumarski list 1918. p. 105—118.


* Peglion V.: La forma ascofora (Micro^^phaera qucrcina) dell´ Oidio delia
quercJa nel bolognese. Rendiconti R. Accud. d. Lincei. Seri. .\ .´.1. 2S. p.
197—-198. Roma 1919.
Isti u L´ Italia AgricoLa. Vol. 57. p. 77—78. Piacenza 1920.


^^ Pevronel .: La forma ascofora dell´ Oidio delk quercia a Roma. Staž.
sper. agr. V. 54. p. 5—10. Modena 1921.


*
** Dr. J. Bchrens: Dic Perithecien dcs Eichenmehltaus iu DeutschJand. Zeit^
schrift fiir Pflanzenkrankheitcn 1921, p. 108—110„
^ Nannizzi A.: Sulla forma ascofora dell´ Oidium quercinum ThiJm. Ri^
vista di Fatologia Vcgetale. Pavia 1922. p. 87—90.
s Dr. J. Klika: Einige Bcmerkungcn ijber dic Biologie des Mehltaus. ..
nalcs mycologici. Berlin 1922. Vol XX. p. 74—80.
" I. GrintcHCu: Sur . oidium du chee ct ses peritheces. Buletinul societatii
de stiinte din Ciuj .. I. p. 497—505. CIuj 1923.
^*^ D. Febćr*. A tolgylier.tharmat pcrithcciumainak elofo-rdulasa Csonka^^
magvarorszagon. Erdeszeti lapok 1^>23. p. 71—72.




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 2     <-- 2 -->        PDF

IVniccm hrastove iiicdljiVf _u ]Ir\aiskoj,


Našao sam obilne koiličine peritocija hrastove medljike na
svim našira dmaćim hrastovima (Qiiercus Robur/ sess^iliflora
i kmiginosa), samo je naU? iva ... bio manie obilan, sto je
pojmljivo već uslijed toga, jer cer manje podliježe toj bolesti.


Periteciji 81.^.... su se isto tako obilno na starom i mladom
Ušću izbojaića iz panjeva kao i na onom starih stabala, šta su.se
nalazila na riibn simie ili su bila posve slobodnu.


Si. 1. Peritccij hrastove medljike.


Značajno je, da se samo na onim listovima nalazilo obilje
spomenutih fmkttfikacijonih organa, koji su izvrgnuti jakom
utjecaju sunca, a na onom lišćn, sto se nalazi u sjeni, rijetko ih
se moglo^^ pronaći. Ta okolnost čini vjerovatnim mišljenje ..
kino," koji doTodi pojav peritecija n savez s opadanjem prehrana
bene vrijedno´se hrastovog lišća uslijed velike top^line i suše.


^ Quercus Robur = Q, pedunculata (lužnjak). Op. ...


- I. c.


ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Periteciji lirasto\e medljike u Hrvatskoj. 19:


Peglion^ i Nannizzr drže prema svojim opažanjii^a, da je
nagli pad temperature ..... tom nenadnom obilnom pojavu pe?
ritecija. Premda nije ni prije spomenuto objašnjenje nepobitno
dokazano, to .1 je ipak iz spomeniitili razloga vjerojatnije, nego
ovo podednje.


Hrastov^o lišće & peritecijima skupljeno je na raznim staniš^^
tima (Dnbaviea,^ ..., Oraliovica i Zagreb) i u razno doba, no
prvi puta našao saim te peritecije na listo\dma hrasta Quercus
lanugino´sa 9. septembra prošle godine. Znatna udaljenost ....^
dinih staništa, gdje su periteciji nađeni, čini vjerojatnim, da
je bio općenit njihov pojav u našim krajevima. Na jedoo^n od
tih staništa imao^ sam prilike motriti cijele godine medljiku, a na
iišću s drugih -staništa nalazio sam doistatnu količinu konidija, te
mo´gu ustvrditi, da nađeni periteciji zaista pripadaju hrastovoj
medljici. Konačno mislim, da ću to moći u najskorije vrijeme
sigurno dokazati umjetnom infekcijom hrastoA^og lišća askosp^^
ram^a, te ću to, kao i neke druge momente iz života tog parasita
potanko prikazati u jednom od narednih brojeva »Šumarskog
lista«.


SL 2. Asci sa raznim brojem spora.


Periteciji naiaize se pretežno na gornjoj strani hrastovc-g lišća
i to pojedince . u većim skupinama, no do´sta cesto nalazio sam
ih i na donjoj strani lista.


Prema podacima, što ili navode prije spomenuti istraživači,
koji su zadnjih godina našli peritecije, držim^ da se njiliOA´-o istra^
živanje ograničilo samo na tak.^e peritecije, koji su bili sakup:=
Ijeni u prvo doba njihovog pojava. Kad tome ne´ bi bilo tako,
morali bi bili opaziti još i neke druge značajke istih, koje su na
ovaj način previdili.


Periteciji su kuglasta oblika (SI 1.) i tarano^smeđe boje, a
njihova veličina iznosi 100—200 ^^ Na svakom periteciju nalaze


se brojni privjesci (10—36), no ..1...^. duljina nije nika d
´ I c.
´ I c.
5 Primjerke iz Oubravice zahvaljujem dobroti svoga druga dra. Ivana
Ho´rvahi, asistenta u bot. zavodu u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Pcriteciji hrastove mijdijike u Hrvatskoj.


SI. 1—27. Raznoliki privjesci (appendices) na peritecijima hrastove medljike.




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Pcr.tcciji hrastove mecUjike n Hrvatskoj. 197


jednaka dvostrukom promjeru n a j m a n j e g p e=;
ritec i j a, te najdiulji dosižu tek veličinu od 150 c-Privjesci su
katkad jedanput .septirani, a iia kraju obilno r-azgranjeni, no-vrlo
je različit stepen i način tog razgranjanja (Tab. I. si. 1—19). Osim
toga našao-´Sam u 10% peritecija i takovih privjesaka, koji su
najprije rašljasto razdijeljeni u dva ili tri kraka, te pojedini krak
ili svi kraci pokazu/ju na svom kraju običajno raizgranjenje, (Tab.


I. si. 20—27). U periteciiju nalaze ee asci u znatnom broju´ (6—20),
a ovalna su oblika i veličine 59—86 X 35—64 jw, te se na donjem
kraju suzuju u kratki držak (SI. 2). Nezreli a.sci sadržavaju 1—4
asikospore, a njihova A^eličina odgovara veličinama ustanovljenim´
od Arnaud:=a i^Foex:=a/ no u zrelim nalazimo 4—8 spora duljine
od 22—32 .-i Širine 14—17´ ^. Stanice, koje sačinjavaju, peridiju
peritecija^ dosižu veličinu od 14—24 f^-
Arnaud i .....,-^ koji su prvi našli peritecije hrastove medljike,
(1911.), identificirali iSu ove s onima od Microsphaera ^...=
čina (.Schw.), Burill, koji dolaze na hrastovima u Americi Griffon
i Maublanc,^ istražujući evropsku medljiku i one .1..........^:
vrste, što dolaze na hrastovima u Americi, te neke od prije po=^
znate s hrastova u Evropi, došli su do osvjedočenja, da je evrop?
ska gljiva nova vrsta.


Neger/^ analogno načinu´ Salmonovom/ smatra eA^ropsfcu
medljiku samo specijalizovanom fo-rmom zbirne vrste Micron
sphaera alni (M^aUr.), no to je shvaćanje teško prihvatiti, j^er je
njegova opraA´^danost odviše slabo utvrđena. Kasniji istraživači
prihvaćaju djelo-mično mišljenje Arnaud==a i ....^. (Peglion,
Pevronel i Grintescii), a drugi opet zastupaju stanovište Nege=^
rovo (Klika i Feher), tek je Nannizzi ostao neodlučan.


Prije spomenuta okolnost, da ´Su. u poeljedbje vrijeme istra^
živani periteciji bili sabirani »samo u početku njihova pojava ili
možda nijesu bili dostatno istražlA^ani, čini nam raizumljivim, da
već od prvog nalaza peritecija poiznate i utvrđene činjenice, nisu
potvrđene, već je dapače njihovo značenje umanjeno. Prirodna


i Sur la forme de . Oidium du Chene en Fraiice par .. .. G. Arnaud et
Et. Foex. Comptes rendiies Ac. se. 1912. 154; 1. p. 124.


U. c. ´^
^´ Les MicTOsphaera des Chene et les peti1:h&ce:s du blanc du .....^ Note
de .. .. Ed. Gnffon et A. Maublanc. Comptes reiidus Ac. se. 1912. .. 154;
2 p. 935.



Le, Microsphaera de4S Chenes par .. .. Ed. Griffon et A. Ma-ublanc Bul^
letin de la Societe myeologique de ...... 1912, p. SS—102.


^ F. W. Keger: Der Eichenmehitau (Mierospbaera alni [AVallr.], var C[uer^
čina) Natunv. Zeitselirift fur Forst und Landwirtschaft 1915. p. 1—30.


^ E. S. Salmon: A Monograph of the Ervslphaceae. Memoirs of the ......
Botanical Club .^.1. IX. Nc%v York 1900.




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 6     <-- 6 -->        PDF

\g^ i´eriteciji hrastove medljike u Hr^´atskoj.


je pasljedica toga, da je i sistematski položaj gljive ostao ncod^
ređen, te je ona još više približena dosada poznatim vrstama.
Prije pojava "evropske hrastove medljike bile su poznate na
hrastovima u Americi i Evropi slijedeće Microsphaera^vrste:


1. MicrO´Spliaera cihreTinta Peck.
Microsphaera abbrcAoata var. caloeludoplio^ra (Atk) Grif^
fet iVlaubl.


2. Microsphaera extensa Cooke et Peck — .. cjuercina
(Schvv.) BurilL
3. Microsphaera sp. nađena od Passerinija 1875 na hrasto*^
vom Ušću n Parmi.
4. Microsphaera sp„ nađena od ...... 1899 na hrastovom
lišću u
okolici .....^.,
U nas nađeni i prije opisani periteciji razlifcujn se od:


1. MicrO´Spliaera abbreAiata Peck: a) znatno u veličini peri^
tecija, broju i razgranjenju priA^jesaka, te broju askusa, b) manje
u veličini askiisa i a^sko´Spora.
2, Microsphaera extensa Cooke et Peck: A^eličinom peritecija
i privjesaka, brojem i razgranjenjem privjesaka, A^ećim brojem
askiisa, te veličino^m askiisa i asko-spora.


Upoređivanje s Mavorovom vrstom čini mi se suvišnim, jer
su njeni periteciji bili nezreli, što su već istaknuli Arnaud i Foex.^
Sličan je sučaj i s PasserinijeA´´0´m gijiA^o^m, jer je u premalo] mjeri
istraživana, no ipak postoje razlike, koje isključuju identitet s
opisanim peritecijima.


Razlike od Microsphaera alni Wallr. (s str.) tako su znatne i
evidentne, da je 8.^... daljna poredba suvišna.


Uvažimo li znatne razlike peritecija evropske medljike od
prije spomenutih gljiva, držim, da moženiO´ pouzdano, tvrditi, d^
se tu radi o novoj vrsti, kako to dokazuje Griffon i Maublanc.
Kako su ovim istraživanjem doprineseni samo^ neki daljni dokazi
u prilog njiliovog mišljenja, to mislim, da je najopravdanije, da
se zadrži od njih predloženo´ ime za tu ..... An\stu: Microsphaera
alphitoides Griff. et Maubl.


Pri zaključku ovUi razmatranja mislim, da je potrebno is?
taknuli okolnost, da nam je uprkoe obilnog nalaza peritecija i
nadalje ostalo nejasno porijetlo same gljive.


i Sur 1´ Oiciium des Chenes (Miorosphacrn qucrcimi). N´ote dc .. ., G.
.....^ et ...., Comptes remUis Ac. dcs Se. ..2, 154; 2 p. 1302.