DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Još nešto o ..´1...111 dopustivog´ zaokruženja u ocituvAnju itd. 203 obzirom na dopustivu pogrešku u zbroju temeljnica strož i postupak kod zaokružh^anja ........, pa je zato — sasvim ..^ ..... — podesnija u interesu što veće tačno^sti ^ sastojinskog klupovanja i kubisanja, a k toBie je i nešto jednosta,vnija od no= vije formule a ~ 3´4df/ -—i--- JoŠ ie dakako nešto jednostav^ |/ 100 —p ´ -...-´ d ^-^ ´ .nija Kunzeova formula a =""^´|/p » koja proizkizi iz prve for^ mule pod uslovom, da se u njeno-m nazivniku (pod/korijenom) p jednostavno ispusti. Budući da p m-o-ra dakako i u najnižem (...^ slabijem) debljinskom stepenu biti veoma malen, .. se ......^. rezultati Kunzeove i prve moje formule gotoA^o ništa ne razlikuju« U malenim i starijim sastojinama, gdje nema .^.... mnogo´ stabala, ne dobiva dakako^^ni svaki debljinski stepen mnogo sta^: bala, .^^.. najslabiji i najjači stepen sadrža:A"a onda tek po ....^ liko stabainih individua. U ovakoivim prigodaniame sa€inia.^aju temeljnice svih .stabala u stepenu jednu kontinuitetnu kri\^uliu, već poiigonalnu liniju, koja inače u glavnom teče u´ smjeru nave^ dene kri\ailje. Stoga se u ovakoAum prigodama ni zbroj .... temelja nica u najslabijem i onda opet u najjačem debljinskom stepenu ne može tačno izraziti navedenom ploštinom. U takovim je slu^ čajeviima aritmetska. sredina od svih teaneljnica u najslabijem i onda opet (dakako zasebno) u najjačem stepenu doduše još uvi^^ jek manja od aritmetski srednje temeljnice dvaju skrajnjih sta^´ bala u stepenu, ali je ipak veća od aritmetski srednje temeljnice, dobivene razdiobom navedene plostine sa A^eličinoni zaokruženja (a), pa stoga i s ovog gledišta već otprije poznate formule za iz^^ rios zaokruženja imaju .4§. ....^. na primjenu u slučajevima po=^ trebe. Nije naravno posvema isključen ni slučaj, da u naj´slabijem ili najjačem debljinskom stepenu radi vrlo malenog u njem na:^ lažnog broja stabala (1-—2) imaju ta stabla ili samo manjijli samo veći promjer od onoga, koji odgovara sredini debljinskog ste? pena. Tad će dakako temeljničkO´^zbrojevna postotna pogreSka u tim stepenim-a biti veća nego. u normalnim slučajevima: t. j , kad. se u svakom stepenu baš poprifici jed]na;k broj stabala obazirem na prsni promjer nalazi iznad ka.o i ispod sred´ine debljinskog ste:= pena. No ova i obzirom na zbroj temeljnica u dotičnim ekstrem;= nim stepenima ne baš velika diferencija (i on.a je dakako u najr^jačem stepenu kud i kamo manja nego u najslabijem) gubi se u u^fcupnom "zbroju temeljnica za cijelu sastojinu praktički upravo posvema, jer ni izdaleka nije ravna neizbježivog ukupnoj pogre= ški, kojoj je razlog nepravilan oblik poprečnih ploha u prsnoj " visini. |