DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Još nešto o ..´1...111 dopustivog´ zaokruženja u ocituvAnju itd. 203


obzirom na dopustivu pogrešku u zbroju temeljnica strož i
postupak kod zaokružh^anja ........, pa je zato — sasvim ..^
..... — podesnija u interesu što veće tačno^sti ^ sastojinskog
klupovanja i kubisanja, a k toBie je i nešto jednosta,vnija od no=


vije formule a ~ 3´4df/ -—i--- JoŠ ie dakako nešto jednostav^


|/ 100 —p ´
-...-´ d ^-^ ´
.nija Kunzeova formula a =""^´|/p » koja proizkizi iz prve for^


mule pod uslovom, da se u njeno-m nazivniku (pod/korijenom) p


jednostavno ispusti. Budući da p m-o-ra dakako i u najnižem (...^


slabijem) debljinskom stepenu biti veoma malen, .. se ......^.


rezultati Kunzeove i prve moje formule gotoA^o ništa ne razlikuju«


U malenim i starijim sastojinama, gdje nema .^.... mnogo´


stabala, ne dobiva dakako^^ni svaki debljinski stepen mnogo sta^:


bala, .^^.. najslabiji i najjači stepen sadrža:A"a onda tek po ....^


liko stabainih individua. U ovakoivim prigodaniame sa€inia.^aju


temeljnice svih .stabala u stepenu jednu kontinuitetnu kri\^uliu,


već poiigonalnu liniju, koja inače u glavnom teče u´ smjeru nave^
dene kri\ailje. Stoga se u ovakoAum prigodama ni zbroj .... temelja
nica u najslabijem i onda opet u najjačem debljinskom stepenu
ne može tačno izraziti navedenom ploštinom. U takovim je slu^
čajeviima aritmetska. sredina od svih teaneljnica u najslabijem i
onda opet (dakako zasebno) u najjačem stepenu doduše još uvi^^
jek manja od aritmetski srednje temeljnice dvaju skrajnjih sta^´
bala u stepenu, ali je ipak veća od aritmetski srednje temeljnice,
dobivene razdiobom navedene plostine sa A^eličinoni zaokruženja
(a), pa stoga i s ovog gledišta već otprije poznate formule za iz^^
rios zaokruženja imaju .4§. ....^. na primjenu u slučajevima po=^
trebe.


Nije naravno posvema isključen ni slučaj, da u naj´slabijem
ili najjačem debljinskom stepenu radi vrlo malenog u njem na:^
lažnog broja stabala (1-—2) imaju ta stabla ili samo manjijli samo
veći promjer od onoga, koji odgovara sredini debljinskog ste?
pena. Tad će dakako temeljničkO´^zbrojevna postotna pogreSka u
tim stepenim-a biti veća nego. u normalnim slučajevima: t. j , kad.
se u svakom stepenu baš poprifici jed]na;k broj stabala obazirem na
prsni promjer nalazi iznad ka.o i ispod sred´ine debljinskog ste:=
pena. No ova i obzirom na zbroj temeljnica u dotičnim ekstrem;=
nim stepenima ne baš velika diferencija (i on.a je dakako u najr^jačem
stepenu kud i kamo manja nego u najslabijem) gubi se u
u^fcupnom "zbroju temeljnica za cijelu sastojinu praktički upravo
posvema, jer ni izdaleka nije ravna neizbježivog ukupnoj pogre=
ški, kojoj je razlog nepravilan oblik poprečnih ploha u prsnoj "
visini.