DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 21 <-- 21 --> PDF |
i:skoriŠtiLViinj(j -šuma u \"bi^tit<.)i ru/iji. 213 očituje se u tome, da svim silama i sretsfvima podupire osnivanje i umnačenje privatnih šum. podui^eća.« To će se postići samo na taj način, ako ih se liši bri,<4e oko šum. ekspioataeije te uzmognu svu enerijiju i kapital posvetiti TUZ^ voju i proširenju svojih poduzeća i imovčenju prerađenog materi^; jaia. Ako šumarstvo preuzme na sebe svu brigu oko rušenja, iz^ voza iz sječina, eventualno i iz šume te sve s tim. okopčane rad^ nje: gradnja i uzdržavanje biiraka, puteva, željeznica^ žicara, vlaka, nabava i opskrba radništva, — onda se kupac oslobađa veli^ kog tereta, koji mu je držao vezan velik kapital, osoblje i vrijeme. Kupujući samo izrađeno drvo i samo potrebne sortimente, uzima i plaća ih onda, kada ih treba, te ne mora una]v.´ijed ulagati velike vSvote i držati kroz dugo^ vremena uložene, snoseći sav, već naprijed spomenuti riziko. Ne kupuje drvo po procjeni, već po mjeri i imade ..... bazu kalkulacije; ta je baza to realnija još i zato, stoje od vremena kupnje sirovina do unovčenja polupreradevina neznatno kratak rok, uporedivši ga s onim, kada kupac sam iz? radu i e šumu. S^´e su to okohiosti, koje bezuvjetno govore za dijelenje eks? \´idimo dakle, da je režijsko poslovanje korisno i s gledišta konziunenata,u prvom redu za razvoj i napredak šum. industrije i trgovine. Tu su činjenicu priznali stručni trgovački krugovi svih na? preclnih. zemalja; navađamo samo primjer iz najbližeg susjed? stva, koje nam je po svojim stojbinskim i ekonomskim, prilikama najbliže, a to je jugoistočni dio Madžarske.^ Organ udruženja madž. šum. producenata, trgovaca i industrijalaca, Magvar Fake? reskedo, koji je uvijek imao slobode, da .-ladi predbaci koju nepovolnju odredbu i osudi za tu industriji štetnu politiku, ..^ pisao je u 2. broju 1911. godine: »Pogledajmo .^... šmska podu? zeca, što se u ^zadaijih 20 godina nastala u Erdelju te su kupovala drvO´ na pauju i prerađivala ga, pa ih možemo nazvati radi toga »šumskim poduzećima« te uporedimo njihove uspjehe s uspje? sima onih poduzeća, sto su .....^.1. — ako i skuplje — ali po vlasniku šume izi-ađeno i na obde ili na pilane poistavljeno si^ rovo drvo, te ga onda prerađivala, radi čega ih nazivljemo indu^ strijskim podU:zećim;a i što vidimo? poslovni uspjesi šumskih poduzeća su daleko nepovoljniji od industrijskih poduzeća, ali ni izdaleka nisu u razmjeru s onim ogromnim kapitalom, poslomi rizikom, što su uloženi u ta poduzeća.« IV . Šumarski list 1923. str. 90—95. |