DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 15     <-- 15 -->        PDF

N´rijcdno^t tlr\ ctii j u;.:ijcnri /. Jo/enJL´. 273


javanje djcliije ponajprije nn ishlapJienje vode iz drva, a to isparivanje
veže znatnu množinu to]>]ine.. koja se tim gubi, posve
hezkorisno za ugrijin´unje susjcunih predmeta. Cim je dakle
dr\´o vlažnije, tim većit množinu topline treba /a svoje osusenje.
Osim toga, osobito ako se plamen ne može istodobno preko cijele
površine drva raširiti, je izgaranje nej^otpuno, jer znatni dio iz?
gorivih djelova drvu izlazi neipotpuno izgoren kao dim; ti se dijc:;
lovi kao Čada slegnu, a pošto je eada sitno razdijeljen ugljik, to
tim jedan dio drva ne izgori potpun^o, nego izlazi s dimom neiz^^
rabljen, za razvijanje topline. Osim toga je goriva s^naga mokroga
drva i radi toga slabija, jer takovo drvo polaganije izgara nego
suho drvo.


AkO´ uspo´re.đujemo gorivu vrijednost mokroga i suhoga drveta
po težini, onda je svježe drvo za ^Z-;—% manje vrijedno^ od suhoga.
U prostornoj mjeri kupljeno drvo, n. pr. u hvatovima, jednaiko
je vrijedno^ svježe kao i suho, ...^ ga konsumenat pusti, da se
dobro osuši.


Svježe drvo mješano sa suhim drvom daje razmjerno više
topline nego samo ..^.... drvo, jer se u ovom slučaju razbukti
plamen preko eijele površine drva, a vodene pare što izlaze ne
isamo da ne priječe gorenja, nego mu joŠ i pom.ažu, jer vodene
pare budu od ugljika upaljenih suhih komada drva rastvorene
tako, da se vodik iste spaja u ugljikovodik, a tim. se masa gorivih
plinova povećava.


2. Kada upaljeno drvo poeme goriti plamenom , daje kroz
gorenje izlazećih plinova, osobito lahko gorivog vodika, najviše
vrućine, a treba za to gorenje pristup zraka. Ako zrak u tom stas
diju gorenja drva nema dovoljno pristupa, to je izgaranje nepot?
puno, jer izlazi mnogo t\^ari neizgorenih sa dimom, a zaostaje
i više neizgoreinih ostataka, a jedno i drugo je spojeno sa gubite
kona topline. Kod prejakoga pristupa zraka, dakle kod prejake
promaje u pećima, ne daje se plamenu dosta mira za razvijanje
topline i za prenošenje te topline na susjetstvo, a mnogo se
topline izgubi neizrabljeno,
Najač e djeluj e plamen samo kod zgodno ograničenog
pristupa zraka, nesmetanog gorenja, kod istodobno-g rasprostra^
njenja vatre preko cijele površine drva, naročito, ako je drvo
vlažno. Zato je najbolje, da se za loženje upotrebe ne predebeli,
a što kraći.komadi drva, a kod toga je dobro, ako se dalje prilaže
drvo, nakon što Je prvo drvo u peći prestalo plamenom goriti.
Kod toga je probitačno, ako se na zeru ne stavljaju novi komadi
drva ,sa onom stranom gdje je kora, jer je ista loš vodić topline
i priječi brzo upalenje komada i potpuno izgaranje njego.^o.


3. Iza plamena pretvori se drvo užeraviou , koja daje još
preostalu toplinu i to najtrajniju kod što manjeg pristopa zraka.
Što je^drvo sa manje plamena gorilo, tim je ostala .^... množina
zere. Zera drži toplinu rekao bi više sakupljenu nego plamen, te