DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 15 <-- 15 --> PDF |
N´rijcdno^t tlr\ ctii j u;.:ijcnri /. Jo/enJL´. 273 javanje djcliije ponajprije nn ishlapJienje vode iz drva, a to isparivanje veže znatnu množinu to]>]ine.. koja se tim gubi, posve hezkorisno za ugrijin´unje susjcunih predmeta. Cim je dakle dr\´o vlažnije, tim većit množinu topline treba /a svoje osusenje. Osim toga, osobito ako se plamen ne može istodobno preko cijele površine drva raširiti, je izgaranje nej^otpuno, jer znatni dio iz? gorivih djelova drvu izlazi neipotpuno izgoren kao dim; ti se dijc:; lovi kao Čada slegnu, a pošto je eada sitno razdijeljen ugljik, to tim jedan dio drva ne izgori potpun^o, nego izlazi s dimom neiz^^ rabljen, za razvijanje topline. Osim toga je goriva s^naga mokroga drva i radi toga slabija, jer takovo drvo polaganije izgara nego suho drvo. AkO´ uspo´re.đujemo gorivu vrijednost mokroga i suhoga drveta po težini, onda je svježe drvo za ^Z-;—% manje vrijedno^ od suhoga. U prostornoj mjeri kupljeno drvo, n. pr. u hvatovima, jednaiko je vrijedno^ svježe kao i suho, ...^ ga konsumenat pusti, da se dobro osuši. Svježe drvo mješano sa suhim drvom daje razmjerno više topline nego samo ..^.... drvo, jer se u ovom slučaju razbukti plamen preko eijele površine drva, a vodene pare što izlaze ne isamo da ne priječe gorenja, nego mu joŠ i pom.ažu, jer vodene pare budu od ugljika upaljenih suhih komada drva rastvorene tako, da se vodik iste spaja u ugljikovodik, a tim. se masa gorivih plinova povećava. 2. Kada upaljeno drvo poeme goriti plamenom , daje kroz gorenje izlazećih plinova, osobito lahko gorivog vodika, najviše vrućine, a treba za to gorenje pristup zraka. Ako zrak u tom stas diju gorenja drva nema dovoljno pristupa, to je izgaranje nepot? puno, jer izlazi mnogo t\^ari neizgorenih sa dimom, a zaostaje i više neizgoreinih ostataka, a jedno i drugo je spojeno sa gubite kona topline. Kod prejakoga pristupa zraka, dakle kod prejake promaje u pećima, ne daje se plamenu dosta mira za razvijanje topline i za prenošenje te topline na susjetstvo, a mnogo se topline izgubi neizrabljeno, Najač e djeluj e plamen samo kod zgodno ograničenog pristupa zraka, nesmetanog gorenja, kod istodobno-g rasprostra^ njenja vatre preko cijele površine drva, naročito, ako je drvo vlažno. Zato je najbolje, da se za loženje upotrebe ne predebeli, a što kraći.komadi drva, a kod toga je dobro, ako se dalje prilaže drvo, nakon što Je prvo drvo u peći prestalo plamenom goriti. Kod toga je probitačno, ako se na zeru ne stavljaju novi komadi drva ,sa onom stranom gdje je kora, jer je ista loš vodić topline i priječi brzo upalenje komada i potpuno izgaranje njego.^o. 3. Iza plamena pretvori se drvo užeraviou , koja daje još preostalu toplinu i to najtrajniju kod što manjeg pristopa zraka. Što je^drvo sa manje plamena gorilo, tim je ostala .^... množina zere. Zera drži toplinu rekao bi više sakupljenu nego plamen, te |