DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. To je posve razumljivo, jer trgovac nema smisla za senti=^ m^entalnost niti se može od njega zahtijevati, da radi sebi na štetu iz nekih viših interesa. Zato je pozvana držaA^a. Dokazali smo, da "u slučaju izradbe u režiji nema onog rizika, radi kojega mora biti velik poduzetnički dobitak, otpadaju ..^ mati za kupljeni materijal i kratko vrijeme od kupnje materijala do prodaje prerađenog drveta isključuje s\^aki riziko. Radi toga može poduzetnički dobitak biti manji i ne mora se povećavati na štetu proizvodnih troškova, nego- baš obratno: dio onog viška poduzetničkog dobitka, što je poduzetnik ubirao na račun svogrizika a na štetu radnika i vozača^ može ići u korist ovih potonjih^ a da se pri tom ne povišuje cijena drveta, nego se još i snizi} Uslijed toga, što se kod prodaje drveta na panju svake go^^ dine ili u kratkim vremenskim razmacima mijenjaju kupci, pod^ vrgnut je promjeni i čitav sistem upotrebe radne snage i izrvoza. Dok jedan poduzetnik upotrebljuje domaće radnike, drugi ih dovodi iz ostalih krajeva; jedan upotrebljuje svoje vlastito blago, drugi polaže tračnice za izvoz, treći upotrebljuje blago do´maćih žitelja itd. Sve je to uzrok, da je s prodajom na panju sikopčana nestalnost i nema onog jedinstvenog poistupka, koji bi stvorio jak kader šumskih radnika i kirijaša, koji bi u SA´´ojim šumama našli jednoličnu i stalnu zaradu te se ne bi potucali od nemila do nedraga po stranom svijetu u isto doba, dok uslijed zatvorenih šuma i ekstenzivnoeti gazdovanja gnjije u njima toliko drvo. Vlasnik šuma, koji sam eksploatiše, poduzimije sve notrebne mjere bez obzira na promjene kupaca šumskih proizA^oda. Racu? najući s cijelom periodom dotičnog eksploatacionog područja gradi stalne upravne i obrtne zgrade, radničke stanove, kolibe i zakloništa, štale i spremišta te jednom zasnovani sistem mije? nja tek vrlo rijetko i u skrajnjoj nuždi tako, da okolno žiteljstvo može voditi točan račun o vremenu i količini zarade u tim šumama. Isto vrijedi i za šumska prometila._ Dokazano je već, da trgovac, koji sam gradi štmiska promet tiia, računa s kratkim amortizacionim vremenom i što je kraće vrijeme, to prolazniji značaj imadu takova prometila. Izvo^ šumskih produkata po takovim putevima je ubistvo i za vozača i za blago, koje brzo propada, što opet nepotrebno povišuje izvozne troškove. Ako država kao vlasnik SA4.)jih prostranih, zatvorenih šuma preuzme izgradnju prometila radi uvođenja racijonalnog i inten? zivnog gospodarenja, onda će ti putevi svakako imati karakter trajnost i i po njima će biti omogućen izvoz drveta kroz 1 Ovo A^rijedi dakako 7. mirnodopsko stanje i sređene- prilike, jer su .danas u većini slučajeva plaće šumskih radnika i vozača postigle tako reći maksimum. (Op, pisca.) |