DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 30     <-- 30 -->        PDF

288 iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji.


cijelu godinu, a ne samo xi stanovito dofca i to samo u slučaju po*


voljnog vremena. Uslijed povećanog rada i potreba ovakovog


šumskog gospodarenja povećava se i broj izvoznog blaga, ikoje


ne planduje po pašnjacima već se krmi u štali, što opet iziskuje


.^... potrebu krme i racionalnije obrađivanje zemlje.


Vidimo dakle, da je intenzivnost šumskog gospodarenja usko


vezana i s razvojem drugih privrednih grana, u prvom redia sto*


carstva; uvađanje intenzivnosti u šumsko gospodarstvo bilo je i


kod drugih naroda, pa će kraj obilja naših šuma biti i kod nas }e^


dan od uvjeta za opće blagostanje i napredak naroda, osobito


našeg siromašnog gorštaka.


Iz svega, što je do sada navedeno, slijedi, da su interesi
šumskog radništva i vozača u najvećoj mjeri zaštićeni kod re*
žijskog gospodarenja.


Da vidimo, kako stoje u tom pogledu intelektuelni radnici:
čitiovništvo i ostalo osoblje.


^^Poznato je, da je šumarstvo jedan od najtežih študija. Na*
ročito vrijedi to za zemlje, gdje su šume još zatvorene ili su
inače potrebni veliki tehnički radovi te se još velika važnost
polaže na tehničke predmete, uslijed Čega su šumarski fakulteti
često sastavni dijelovi tehničkih škola. O^sim tehničkih sluša se ve*
lik broj predmeta iz prirodnih nauka, narodnog gospodarstva, pra*
va^ te niz specijalno šumskih predmeta tako, da su svršeni šumar*
ski inžinjeri rado primani uz čisto šumarsko zvanje i u druge srod*
ne struke (n. p. drž. i priv, željeznicama za građevne inžinjere;
katastralnoj izmjeri; u razne građevne urede [uskotračne željez*
niče, putevi, žicare, vodene gradnje itd.]; u šumska poduzeća i si.).


Kad nakon ovako teškog i opširnog študija dođe šum. in*
žinjer u službu, naročito drž. šumskoj upravi, nastane kod njega
običuo veliko razočaranje. Većina dolazi do osvjedočenja, da bi
one zadatke, koje ima da izvršuje u praksi, izvršio bez mnogo
manje študija, da veliku većinu onoga, što je učio, ne može u
životu nikada upotrijebiti, a naprotiv doista toga, što mu treba,
nije mu dala škola ili barem ne u potrebnoj mjeri ili obliku.


Nema sumnje, da današnje škole odgajaju teoretičare, koji
se u praktičnom životu teško snalaze; to vrijedi za sve, pa i za
šumarske škole. S druge opet strane mora se priznati, da nije
kriva samo škola, što se u praksi pričinjaju nepotrebnim ba*
lastom mnoge stvari, koje su ondje predavane. Glavna je krivnja
na sistemu današnje šumarske uprave, koji bi trebalo reorgani*
zirati.


Nije ovdje mjesto, da se potanje bavimo s tim pitanjem/
tek spominjem, da današnji djelokrug šum. činovnika, naročito
na šumariji i kod kot. oblasti ubija svaku volju za rad i plaši


´ Vidi pobliže: Ing. Muriiiović: Reorganizacija dr i šumarstva.
Jugosl Suma 1921, i Tnt^. Marinović: ..... šumarske orouni^acijo u našoj