DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

290 Iskorištavanje suma u vlastitoj režiji.


der auch nur den Versuch \vagen wurde, die Interessen des-Lan^
desiirars zii ........«-´ Na drugem opet mjestu: »Die gewissen^
haften Forstorgane lagen iiberhaupt mit der Firma bestandig im
Streit und gerietea deshalb, \veil das Ministeriiim die Firma bc^
giinstigte, mi tu n t er auch in D i se ip 1 in ar u n t e r s-u^
chung.«^ Za dokaz te tvrdnje navodi list i pojedine slučajeve,
kakovi se u ostalom mogu lahko ponoviti i u današnje doba ...^
tizaastva i političkog protekcionizma/


Uz nestručnost u iskorištavanju šuma pojavljuje se ova i u
čisto tehničkim poslovima. Po^znati su nam slučajevi, gdje su
čitave gradnje puteva, šimi. željeznica itd. u kupljenim drž. sje?
činama pro-vodili primitivni poslovođe bez ikafcove tehničke ..^
obradbe unatoč toga, što su ovakova postrojenja nakon izminuča
ugovora imala priječi u državnu svojinu i štO´ je pri ruci bio
upravitelj šumarije s visokošoJskom diplomom i dobrom praksom
u gradnji ovakovih naprava.


_ Ovako bi mogli nizati jedan za drugim slučajeve, koji su
potisnuli šumara iz domene njegovog pravog rada i zvanja te ga
učinili robom pisarne, birokratom i šablonskom mašinom, što ide
u šumu tek u skrajnjoj nuždi, prepuštajući sve više i više teren
kupcima i njihovim namještenicima. Što vrijedi za drž. šumare,
vrijedi još u većoj mjeri za one kod političke uprave, koji´su
često izgubili tako reći svaki dodir sa šumom i najveći dio službe
sastoji im iz beskonačnoga natezanja s općinskim bilježnicima
i predsjednicima z.nljišnih zajednica, a sve pod protektoratom
nestručnjaka.


Jeli onda čudo, da se današnji šumar u čudu pita, za čega je
bila sva ta tortura u školama, kad najljepše dijelove njegovog
zvanja obavljaju ljudi bez ikakove stručne spreme, a za ono,
što mu je još preostalo od štmiarstva, doista ne treba fakultetski
studij.


Po´Sljedice ovakovog sistema, koji odbija šumara od šume i
zatrpava ga aktima vidi se u sve jadnijem stanju šuma i šum^
skih kultura, u bijednom broju plemenite divljači i brzom razmna^
žanju grabežljivaca; sve veći broj mlađih sposobnih ljudi izbje:^
gava drž. šum. službu, a broj slušača šumarskih nauka pada.


To sujakta, pred kojima se ne smije.zatvarati oći već se
treba zamisliti u njihove posljedice te potražiti uzroke svemu
tomu zlu i ukloniti ih. Što prije, to bolje!


Uvjeren sam, da je Miklitz^Jugo-witz ´´ u svojoj kritici poznam
tog reichraminškog ugovora pogodio onu pra\-u živu, kad je ..^


´ Die bosnlsche Gefahr. Oster. Allg. Forst. und Jagclzeitung 1912, str. 168.
^´ Z-ur Waldexploitation in Bfxsnien*Herzegowina. t). A. F u Jgz 1912,
str. 92. " .,...,
´\ »Zur Frage der vom Bundesministcrium fiir Land=^ und Forstwirtschaft
geschlosHcnen Abstočkungs\4´rl:ragc.« W. A, F. u. J. 1.2.., str, 145.