DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 32 <-- 32 --> PDF |
290 Iskorištavanje suma u vlastitoj režiji. der auch nur den Versuch \vagen wurde, die Interessen des-Lan^ desiirars zii ........«-´ Na drugem opet mjestu: »Die gewissen^ haften Forstorgane lagen iiberhaupt mit der Firma bestandig im Streit und gerietea deshalb, \veil das Ministeriiim die Firma bc^ giinstigte, mi tu n t er auch in D i se ip 1 in ar u n t e r s-u^ chung.«^ Za dokaz te tvrdnje navodi list i pojedine slučajeve, kakovi se u ostalom mogu lahko ponoviti i u današnje doba ...^ tizaastva i političkog protekcionizma/ Uz nestručnost u iskorištavanju šuma pojavljuje se ova i u čisto tehničkim poslovima. Po^znati su nam slučajevi, gdje su čitave gradnje puteva, šimi. željeznica itd. u kupljenim drž. sje? činama pro-vodili primitivni poslovođe bez ikafcove tehničke ..^ obradbe unatoč toga, što su ovakova postrojenja nakon izminuča ugovora imala priječi u državnu svojinu i štO´ je pri ruci bio upravitelj šumarije s visokošoJskom diplomom i dobrom praksom u gradnji ovakovih naprava. _ Ovako bi mogli nizati jedan za drugim slučajeve, koji su potisnuli šumara iz domene njegovog pravog rada i zvanja te ga učinili robom pisarne, birokratom i šablonskom mašinom, što ide u šumu tek u skrajnjoj nuždi, prepuštajući sve više i više teren kupcima i njihovim namještenicima. Što vrijedi za drž. šumare, vrijedi još u većoj mjeri za one kod političke uprave, koji´su često izgubili tako reći svaki dodir sa šumom i najveći dio službe sastoji im iz beskonačnoga natezanja s općinskim bilježnicima i predsjednicima z.nljišnih zajednica, a sve pod protektoratom nestručnjaka. Jeli onda čudo, da se današnji šumar u čudu pita, za čega je bila sva ta tortura u školama, kad najljepše dijelove njegovog zvanja obavljaju ljudi bez ikakove stručne spreme, a za ono, što mu je još preostalo od štmiarstva, doista ne treba fakultetski studij. Po´Sljedice ovakovog sistema, koji odbija šumara od šume i zatrpava ga aktima vidi se u sve jadnijem stanju šuma i šum^ skih kultura, u bijednom broju plemenite divljači i brzom razmna^ žanju grabežljivaca; sve veći broj mlađih sposobnih ljudi izbje:^ gava drž. šum. službu, a broj slušača šumarskih nauka pada. To sujakta, pred kojima se ne smije.zatvarati oći već se treba zamisliti u njihove posljedice te potražiti uzroke svemu tomu zlu i ukloniti ih. Što prije, to bolje! Uvjeren sam, da je Miklitz^Jugo-witz ´´ u svojoj kritici poznam tog reichraminškog ugovora pogodio onu pra\-u živu, kad je ..^ ´ Die bosnlsche Gefahr. Oster. Allg. Forst. und Jagclzeitung 1912, str. 168. ^´ Z-ur Waldexploitation in Bfxsnien*Herzegowina. t). A. F u Jgz 1912, str. 92. " .,..., ´\ »Zur Frage der vom Bundesministcrium fiir Land=^ und Forstwirtschaft geschlosHcnen Abstočkungs\4´rl:ragc.« W. A, F. u. J. 1.2.., str, 145. |