DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 33     <-- 33 -->        PDF

lskiir´LŠt-.l\;iJljo bl,5;:-Kl II ^hL´jtil´OJ l´CŽij´L 291


kkio. cU\ upra\itelj šumarije, koji se iskljućuje iz ckspk)ataciie, te
se ova prepušta kupcu, pada na nivc jednostavnog poslovođe
kupčevog, »kojemu se oduzinilja veselje nud uspje kom vlasi i::
tog posili i učesćći na povoljnoj tnlunsi«:, j>;\ko je djelovanje
upravitelja šumarije os;?,raničeno samo na to. da s velikim,
trudom i naporom pošumljuje i ispravlja velike i zapuštene
sječine, koje sii naravna poslijediea ON-akove eksploa^
tacije, što je udešen.a prema interesima kupca, uništava mu se
ova ljubav .. njegovo zvanje i svaki poticaj, da dade ono, što
najbolje zna i može. . e s p r i k o r a n rad na p o d r u č j u
uzgoja š u m a n e d a s e n i zamisliti bez u č e s r v o=
v a n j a kod e k s p I o a t a e i j e i i z v o z s., koji je baš u
b r d 5 k i .. šum a m a tako pun z a n i m i v o s t i.«


Jedini je izlaz iz današnje situacije, koji će šumarima povrat
titi ljubav prema šumi i ..^...., ako se smanje pisarnički poslovi,
proširi djelokrug i odgovornost, ako se služba reorganizira na
modernim temeljima, a eksploatacija šuma preda u ruke jedinim
za to pozvanim organima — šumarima. Pravo veli Bund^: :»Upra^
vitelj šuinarije, mjes^to kojega je do sada taksacija odbadala sje^
čine, a trgovac O´bavljao rušenje i izvoz drveta, svladavši poteš^
koće svaiko´g početka doći će do ugodne spoznaje, da šumiar samo
uz vlastitu režiju postaje doista šumaroim, koji znade i um.ije
svoje znanje i sposobnosti upotrijebiti na dizanje finansijskih i
gospodarsku.! uspjeha po^^jerenog mu gospodarstya.

Nema sumnje, da je današnji način prodaje neoborenih sta:=
bala najjednostavniji i zahtijeva najmanje napora, dok uvađanje
režijskog poslovanja znači nerazmjernu povišicu napora i veliko
gomilanje poslova. No proširenjem djelokruga i povećanjem od^
goYornosti izaći će na površinu rad i vrijednost svakog pojedinca.
Kod toga će se morati i država postaviti na. trgovački princip,
da svaki rad bude nagrađen prema vrijednosti i svaka sila prema
uporabivosti. Taj je princip zaveden i kod drugih naprednih dr==
žava te pokazuje zamjerne plodove plemenitog natjecanja i lične
ambicije.


Moderno šumarstvo´ ne smije poznavati protekcijonizma ni
partajskih koristi; svako mjesto ima se popuniti samo- prema
ličnim sposobnostima, spremi i ambiciji. To je preduvjet za uvo.=:
đenje novog sistema, koji stavlja nove velike i teške zahtjeve na
svakog, pojedinca.


Princip pravednosti zahtjeva, da se taj povećani rad primje:=
reno nagradi i to srazmjerno uloženom trudu i postignutom ^fi^
nansijskom uspjehu. Ako se postavimo na taj princip, riješili
smo ne samo pitanje povećanja prihoda drž. šumarstva, nego
i golem dio činovničkog pitanja u ovom, na oko lijepom i privla?
čivom, ali tegotnom i mukotrpnom zvanju.


(Nastavit će s&.) ^´


^ Erd- Lapok, 1906., str. 603.