DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 34     <-- 34 -->        PDF

292 O i^koriUavji]tju hoSiiU-^ko hraj,to\inv


Milan Knežević, šamarnik (TesUč):


O iskorištavanju bosanske hrastovine.


u broju 8. o\iy2,´d lista od ^ 8. ]922., uz kratak opis izrade
hrastova u Bosni na dužice u devedesetim godinama prošloga
stoljeća, zauzima min. savjetnik u m. g. Stevo Lukač stanovište
protiv izrade hrastovih željezničkih pragova u vhistitoj režiji na
području tesiičke šumske uprave.


Kao upravitelj tesiičke šumske uprave osjećam se ponukanim
da objasnim iskorištavanje hrastovine, a napose izrade hrastovih
željezničkih pragova na povjerenom mi području šum. uprave
i cijenjene čitaoce bar površno upoznam s ovdješniim hrasticim.a
i prilikama, pod kojim.a su se iskorištavale, odnosno pod kojima
su se mogle iskorištavati ovdašnje hrastove sastojine.


Pošto su hrastovi iskorištavani samo u uređenom dijehi pod==
ručja ovdješnje šum. uprave, to ću se u ovom opisu ograničiti
sam^o ua taj diO´ područja.


Naši ovdješni hrastici, što leže na uređenom području ove
šum- uprave, a predviđeni su prema gospodarstvenoj O´snovi za
iskorištavanje, ne sačinjavaju nigdje prostranih i čistih hrastika
poput onih posavskih i slavonskih sastojina.


Stojbina ovih hrastika je vrlo loša, pošto je tlo, na kojem
rastu, sasma mršavo, negdje obraslo vrijeskom (Erica), a negdje
sasvim golo, puno oštrobridna šljunka i pijeska bez i najmanje
naslage humusa ili stelje.


Stabla su kratka, većinom kržljava i boležljiva, sasvim sla?
boga prirasta, te nemaju ni malo izgleda 2a bolju budućnost.
U ovim sastojinama jedino je zastupan hrast kitnjak (Quer?
cos sessilifloTa), dok lužnjaka (Quercus pedunculata) nema nigdje.


Sastojine nisu nigdje čiste hrastove, nego su miješane sa
bijelim i crnim borom, te se prema terenskim i stojbinskim pri;^
likama postotak ove mješavine mijenja tako, da je u sastojini
negdje više borovine, a negdje više hrastovine.


Čistih hrastovih sastojina imade samo u nizinama i to n
Dubravi kod Snjegotine, no ove su još mlade i ne dolaze kod
iskorištavanja u obzir. One stoje na dobroj stojbini i vrlo dobro
uspjevaju. " "


Na površini od okruglo 52.000 ha između bukovih i jelovih
sastojina nalazi se oko 100.000 .^´ s borom pomiješanih hrastova,
obično na hrptu gorskih kosa između 400—1000 m nad morem, na
najlošijem tlu, dok u glavnome u dolinama i po kosama na
boljem tlu, bujno uspijevaju bukve i jele.