DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 34 <-- 34 --> PDF |
292 O i^koriUavji]tju hoSiiU-^ko hraj,to\inv Milan Knežević, šamarnik (TesUč): O iskorištavanju bosanske hrastovine. u broju 8. o\iy2,´d lista od ^ 8. ]922., uz kratak opis izrade hrastova u Bosni na dužice u devedesetim godinama prošloga stoljeća, zauzima min. savjetnik u m. g. Stevo Lukač stanovište protiv izrade hrastovih željezničkih pragova u vhistitoj režiji na području tesiičke šumske uprave. Kao upravitelj tesiičke šumske uprave osjećam se ponukanim da objasnim iskorištavanje hrastovine, a napose izrade hrastovih željezničkih pragova na povjerenom mi području šum. uprave i cijenjene čitaoce bar površno upoznam s ovdješniim hrasticim.a i prilikama, pod kojim.a su se iskorištavale, odnosno pod kojima su se mogle iskorištavati ovdašnje hrastove sastojine. Pošto su hrastovi iskorištavani samo u uređenom dijehi pod== ručja ovdješnje šum. uprave, to ću se u ovom opisu ograničiti sam^o ua taj diO´ područja. Naši ovdješni hrastici, što leže na uređenom području ove šum- uprave, a predviđeni su prema gospodarstvenoj O´snovi za iskorištavanje, ne sačinjavaju nigdje prostranih i čistih hrastika poput onih posavskih i slavonskih sastojina. Stojbina ovih hrastika je vrlo loša, pošto je tlo, na kojem rastu, sasma mršavo, negdje obraslo vrijeskom (Erica), a negdje sasvim golo, puno oštrobridna šljunka i pijeska bez i najmanje naslage humusa ili stelje. Stabla su kratka, većinom kržljava i boležljiva, sasvim sla? boga prirasta, te nemaju ni malo izgleda 2a bolju budućnost. U ovim sastojinama jedino je zastupan hrast kitnjak (Quer? cos sessilifloTa), dok lužnjaka (Quercus pedunculata) nema nigdje. Sastojine nisu nigdje čiste hrastove, nego su miješane sa bijelim i crnim borom, te se prema terenskim i stojbinskim pri;^ likama postotak ove mješavine mijenja tako, da je u sastojini negdje više borovine, a negdje više hrastovine. Čistih hrastovih sastojina imade samo u nizinama i to n Dubravi kod Snjegotine, no ove su još mlade i ne dolaze kod iskorištavanja u obzir. One stoje na dobroj stojbini i vrlo dobro uspjevaju. " " Na površini od okruglo 52.000 ha između bukovih i jelovih sastojina nalazi se oko 100.000 .^´ s borom pomiješanih hrastova, obično na hrptu gorskih kosa između 400—1000 m nad morem, na najlošijem tlu, dok u glavnome u dolinama i po kosama na boljem tlu, bujno uspijevaju bukve i jele. |