DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 40 <-- 40 --> PDF |
298 Bilješke. se ovo iiarO´dno?gospodarsko poremećcnje otstrani. u tu je jedino moguće .. tcnzivnim radom i rucionalnim iskoriŠei\´anjem .\1. domaćih prirodnih bogastva kao i fizičkih duševnih sposobnosti cijeloga naroda. U tu y.vrhu mnoge napredne države kao: Amerika, Englesku, Njemačka, Jap-an, Čehoslovaćka itd, privatnim i državnim sredstvima organizuje sav rad u zemlji na naučnim temeljima. Nauka i naučna iztraživanja imadu biti osnovkom i premoćnim sredstvom ´/a r´ješavanje svih tehničko?^ospodarskih problema v na= rodnom životu. Sav tehnički rad, od radnika do nuučcnjaka, od traženja suro< vma pa sve do proizvO´dnje i njene uporabe u životu, ima biti organiziran tako, kako bi se u/ dane uvjete postigao najbolji i najsavršeniji uspjeh. Sav praktični rad ima biti sistematski izgrađen na naučnom proučavanju. Nama najbhža Čchosiovačka upo-znalu je osob:to za vrijeme rata. prouea= vajući prilike u to vrijeme u Americi, zamašitost i važnost organizacije svega rada na naučnim principima, pa je u tom cilju Oisnovana u Pragu (početkom godine V)2i},) znanstvena, samo-stalna i samoupravna institucija pod imenom »Masarvkova Akademija Rada«. Zadatak ove ^Vkademije je organizovati sav tehnički rad u svrhu racio=^ nalnog iskorištavanja sposobnosti cijelog naroda i prirodnog bogatstva države na najveću sveopću korist. Ova je Akademija spojila zajedničkom radu tnnoge kulturne i privredne institucije, radenike duha i ruku, te je time poistala duševnim središtem svih državljana u zemlji i izvan nje. Masarykova Akademija Rada ne njeguje samo znanost za čistu znanost, nego spaja teoriju sa praksom i veže sve radenike i njihova nastojanja u jednu cjeHnu te tako Čistu znanost dopunjava i proširuje. I kod na& se počelo razmišljati o sličnoj organizaciji za naše prilike, u kojoj bi imale sudjelovati privredne i kulturne institucije, koje bi prema po* trebi samostalno ili zajednički riješavalc mnoge nove probleme, koji nas oče= kuju u industriji, poljoprivrecH, javnoj upravi, školstvu itd., i to načinom nu? učnim i stručnjačkim, kao jedino ispravnim. Međusobna utakmica drugih ..^ prednih ostanemo sposobni za konkurenciju, jer ćemo inače ostati ovisni i izrabljivani. Stoga je postalo neodgodivom potrebom, da se poduzme sve za osnutak Akademija rada, koja bi združila na zajedničku suradnju već poetojccc pr´i^ vredne i kultiirnc institucije, radila na njihovoj izgradnji i osnivanju novih te na traženju putcva, kako bi se sve tekovine njihova rada što bolje primjenile xia praktični život. To bi imala biti epča narodna, u stranačkom pogledu nepolitička institut čija, u kojoj bi bila omogućena suradnja teoretičkih i praktičkih stručnjaka raznih grana djelovanja, koje danas potisnute prilikama stoje neiskorištene i poetrani, te hi na taj način b´lo omogućeno, da i oni svoje sile sposobnosti i znanje upotrijebe gospodarskom unapređenju kao preduvjetu narodnog bla^ gostanja, a time i našeg kulturnog razvitka. Rad duha i ruku, saradnja nauke i prakse ima se na ovaj način provesti na korist cjelokupnoga naroda i na dobro čovječanstva.« |