DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Projekut /ukomi o šumama i njegova suimtrsko-politička (....^... 265 Osnovnu načela. Tlo, na kojemu stoje šume —´ bez ikakova obzira na današnjeg njegovo´g sopstvenika ili posjednika tih šuma — opće je dobro´ sviju generacija sadašnjice i buduća nosti. Sa tlom. valja postupati tako, da od toga bude jednaka i trajna korist svima generacijama. Tlo će se održati u trajnoj vri= jednosti, ako se trajno^ održi njegova produkcijona snaga. Na 2z\ijesnim tlima (apsolutno šumsko tlo) može taj zadatak trajno da izvrši samo šuma. Kod šuma, koje su svojina javnopravnih lica, i jedan diO´ drv:^ ne mase (nepotrošivi drvni kapital, normalna drvna zaliha) za? jedničko je dobro sviju generacija. I s njom se mora postupati tako, da od toga bude jednaka i trajna korist svima generacijama. Svojina je nepovrediva, no nitko ne smije postupati tako da upotreba bude na štetu cijeline (ustav cl. 37.). Šumsko gospodarstvo´ i poljoprivreda dva su Jednako vri? jedna faktora našega života, koji se mo-raju mcđuse ispomagati Ne smije se favorizovati jedan na štetu drugoga. Konačni cilj svih agrarno^olitičkih mjera jest dizanje inte^ niziteta produkcije tla, a u cilju dizanja općega blagostanja. Budući da smo- mi eksportna zemlja, potrebno je da šumar? ska proizvodnja podupire trgovinu i industriju. Grupacija . Ako obuhvatimo jednim pogledom svu ma? teriju, koja ulazi u zakone O´ šumama, onda već na prvi mah udara u O´či, da se ona može grupisati u ove zasebne cijelo vite grupe: šumarska policija (čuva javne interese, ograničava i služi se pri? silnim mjerama), ekonomisanje (služi privatnim interesima sopst? venika, sloboda raspolaganja no kod izvjesnih kategorija traži nadzor nad tim raspolaganjem), šumarska (agrarna) potitika (slu? ži interesu javnom i privatnom, no država ne poprima prisilnih mjera, već samo unapređuje i potiče), uprava i kažnjaA^anje (svaka od posljednih dviju grupa veže se o prve dvije). Da te grupa zaista Čine zasebne cijeline, najbolje se razbire iz činjenice, da se one kao takove nalaze u brojnim zakonima o šumama, te da se donose često puta za te grupe posebni zakoni. Dispozicija (podjela) građe nadaje se sama po sebi, a na osnovu gornje grupacije. Osnovne su grupe pridržane te iz njih u našem predlogu sačinjeni zasebni dijelovi (II. do uklju^ čivo IV.). Njima je sprijeda dodan dio prvi, u kojemu su obra^ đeni osnovni pojmovi (pojam Šume i kategorisanje šuma prema sopst.^enosti). Straga je priključen dio o prelaznim naređenima, kojega obično na tome mjestu sadrže i mnogi drugi zakoni.. Ta osnovna dispozicija razrađena je detaljno ovako: I. D i o, O p ć a nare đ e n j a: Pojam šume Podjela prema sopstvenosti |