DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Ttušnjača u Pribiniću. 345


lng. J. Sziehlo i sumarnih M. Knežević (Teslić):


Trušnjača u Pribiniću.


U početku 1910. godine odlučila je bivša bos. zem. vlada da
sagradi u Bosni na prikladnom mjestu trušnjaču za dobivanje sje*
mena od četinjača, s kojom bi podmirivala potrebu cijele Bosne
i Hercegovine na šumskom sjemenju.


Pošto je ovo imala biti prva građevina te vrsti na Balkanu,
to se je prije početka gradnje moralo dobro proučiti stvar s teh*
ničke i praktične strane.


U tu svrhu izaslan tadanji upravitelj pribiničke šumarije ing.
Frohlich u Ugarsku, i on je na licu mjesta u Mihâlyteleku, Zsar*
nôczi i Zalaegerszegu proučio sistem i poslovanje tamošnjih trušs
njača. Osim ovoga bio je pribavljen i plan trušnjače iz Liptôuj*
vâra, a onda je prema tome planu po priležećim nacrtima u god.
1910. sagrađena trušnjača u Pribiniću po građevnom odsjeku ta=
danjega šumarskoga departementa kod zem. vlade u Sarajevu.


Mjesto za gradnju ove trušnjače izabrano je u Pribiniću,
koji leži u sredini četinjastih sastojina na pruzi Usora—Pribinić,
a bio je u to doba i sjedište današnje tesličke šum. uparve. To je
mjesto izabrano radi lakše dobave šišarice za trušenje sjemena
te boljega i intenzivnijega nadzora poslovanja, kao i za to, da
dovoz šišarica na veliko bude omogućen željeznicom.


Zgrada trušnjače je jednokatna, solidna i masivna, 30.40 m
duga, a 10.00 m široka (vidi si. 1.). Stoji kraj stanice Pribinić, a
spojena je kratkim ogrankom pruge s glavnom želj. prugom.


Površina građevine je 303 m2, a sastoji se iz slijedećih pro*
storija: U prizemlju (vidi si. 2.) predvorje (hodnik) u površini od
42 m i prostorija, u kojoj se nalaze peći, 61 m2, zatim spremište
za šišaricu 70 m´1 i odaja za manipulaciju 70 m2.


Predvorje ili hodnik služi za loženje peći i za spremište go*
riva, koje se sastoji u glavnome od istrušenih šišarica.


U ovaj prostor vode iz vana velika vrata, a iz njega se ide
po drvenim stepenicama u prvi kat, a na lijevu stranu kroz vrata
u odaju za manipulaciju.


Iz ovoga predvorja vode dvoja željezna vrata u prostor, vi
kojem stoje dvije peći. Ove su iz lijevanog željeza sa jakim reb=
rima, a lože se iz predvorja i griju sušnicu u prvome katu.


U ovoj se prostoriji sakuplja i hladi na cementnome podu
istrušeno sjeme.


Peći su zaštićene laganim krovom od guste mrežice za to,
da sjeme, koje iz sušnice propada, ne padne na toplu peć, nego
po strani na pod.




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Trušnjača u Pribiniću.




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Trušnjača u Pribiniću.
347


Na desnoj strani zgrade je spremište za šišaricu, u koje se
sabiru šišarice. Ovo spremište treba da je sasvim zračno, da se
ne bi spremljene šišarice upljesnivile ili užegle; za to su otvori
prozora na ovoj prostoriji jednostavno letvicama pribijeni, tako
da zrak može trajno strujati. Iz ovoga spremišta vode drvene
stepenice u drugo isto ovako spremište u I. katu (si. 3.), a u
stropu obaju spremišta je otvor, kroz koji se pomoću običnoga
kolotura dižu šišarice na tavan.


U lijevoj strani zgrade je prostorija za manipulaciju sa sje=
menom.


U I. katu nalaze se (si. 4.)r


Predvorje 42 m1.
Sušnica 62 rri1.
Spremište za šišaricu . . 70 rri1.
Spremište za sjeme .. . 70 rri2.


Ovo predvorje služi za manipulaciju s istrušenom šišaricom.
Iz ovog predvorja ulazi se kroz dvoja vrata u sušnicu, koja
stoji upravo nad pećima.
U ovoj se prostoriji suši šišarica i trusi sjeme na ovaj način:
Šišarice se naspu na ljesice, kojih imade 140, u dva reda,
jedne pored drugih i jedne iznad drugih, vi sedam etaža.
Ljesice su 1.50 m duge, a 80 cm široke i uzimaju svaka po


0.60 hl šišarica, što čini za cijelu sušnicu 140 X 0.60 = 84 hl šišaš
riče. Sagrađene su masivno od mehkoga drveta, te_ su samo okviri
ljesa spolja okovani limenim trakom.
Prednost je ovih ljesnica u tome, što su lagane i radnik može
s njima lako manipulirati, te što se na njima sjeme ne prži kao
na željeznim, pri čemu gubi klicavost.


Između i okolo ljesica u sušnici je dosta prostora za kretanje
radnika i manipulaciju. Ovaj prostor je popođen letvama, da kroz
njega može od peći strujati topli zrak u sušnicu, a iz sušnice
istrušeno sjeme dole propadati.


Obje prostorije po stranama sušnice u I. katu stoje u vezi
sa sličnim prostorijama, koje su ispod njih u prizemlju i služe
u iste svrhe kao donje.


Sa glavne želj. pruge vodi jedan ogranak upravo pred truš=
njaču i po njemu se dopremaju vagoni sa šišaricom, koja se izs
ravno i lako prebaci iz vagona u spremište.


Gradnja trušnjače i nabava namještaja stajala je u ono doba


23.000 K; za ono doba
primjerena, a danas neznatna svota.
O poslovanju oko trušnjače i dobivanju sjemena vodi se
tačna evidencija u više registara, među kojima jedan od glavnih
prikazuje ovaj obrazac:




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Mjesto dobave




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Trušnjača u Pribiniću. 349


Da trušenje uspije, ima se:


1. podržavati trajno jednoličnu propisanu toplinu i
2. pospješavati isparivanje vodene pare i cirkulaciju suhoga
zraka, pretpostavljajući naravno da su šišarice zrele i pune
sjemena.
Cijeli posao obavlja šest stalnih radnika, od kojih dvojica
rade i noću, podržavajući vatru u pećima.


Cijelo vrijeme, dok kampanja traje, stalno je u trušnjači
postavljen jedan lugar kao nadziratelj posla, koji je u ovaj posao
potpuno upućen. Inače vodi posao šumar, koji stanuje u Pribis
niću, a trušnjača je pod upravom tesličke drž. šum. uprave.


U trušnjači samoj vodi se iskaz o temperaturi, koja se svako
dva sata kontroliše na toplomjerima, postavljenim u sušnici i
unosi u iskaz. Propisana temperatura za omoriku je 40° C i nije
ju teško podržavati, ako su peći dobre.


Poslovanje se obavlja na slijedeći način:


Sakupljena šišarica diže se pomoću kolotura iz spremišta na
tavan, a odavde se pune Ijesice u sušnici. U tu svrhu imade u
stropu sušnice tri otvora, kroz koje se pomoću dugih uskih vreća,
koje su bez dna (Fullschlauche), spušta šišarica na Ijesice i to
počam od najdonje redom, dok se sve ljese ne napune. Kada su
Ijesice nasute, počne se grijanjem i nakon nekoliko sati, sa ven*
tiliranjem, koje traje punih 10—12 sati, sve dok se nije šišarica
sasvim osušila i vodena para zamijenila suhim zrakom. To se
obavlja pomoću četiri ventilatora, koji su na stropu sušnice.


Već nakon 24 sata sušenja počnu se šišarice uslijed topline
otvarati i obično su potpuno otvorene i istrušene nakon 36 sati.
Da se sušenje pospješi, radnici češće potresu pojedinim ljesama,
pa sjeme iz otvorenih šišarica ispada i propada u prizemni pros
stor, gdje se ohladi.


Kada je sušenje dovršeno, istresu se sve šišarice, u kojima
obično ima još po gdjekoje zrno sjemena, u predsoblje, ovdje
se meću hektolitrom u bubanj, koji jedan radnik okreće, te se
uslijed rotacije šišarice u bubnju prevrću i prebacuju i tako se
i posljednje zrno sjemena istrusi. Istrušene prazne šišarice se
izravno iz bubnja propuste kroz jedan otvor u prizemlje i padnu
neposredno pred peći, koje se ovom šišaricom lože.


Obično se potroši za loženje u trušnjači nešto preko polovice
istrušenih šišarica, te se prema tome drugo gorivo ne upotrebljuje.
Istrušeno se sjeme sakupi i prenese u lijevu prizemnu pro«
storiju, u kojoj se onda mlati i prečišćava, kako slijedi:


Obično se napuni vreća od jedne trećine sa sjemenom, na
kome je još i krioce, a onda se mlatačama pôl sata mlati. Kada
je sjeme izmlaćeno i oljušteno od krioca, prorešeta se kroz
običnu vetrenjaču (Fruchtrâuter) i razluči od krioca i inoga smeća.


U slučaju da se sjeme kod jednoga rešetanja potpuno ne
očisti, to se rešetanje opetuje kroz sitnija rešeta sve dotle, dok
ne postane potpuno čisto.


.




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Trušnjača u Pribiniću.


Očišćeno borovo i omorikovo sjeme se onda pohrani u ve*
likim zračnim sanducima, u kojima se može držati i po nekoliko
godina.


>.. -^..*


r /.-....«


A#s5*?! .,


.


si. ..


Dok su jedni radnici zaposleni oko čišćenja i spremanja
sjemena, dotle drugi ponovno nasipaju šišarice na ljese i dižu
šišarice na tavan u sušnici, te posao teče neprekidno i može se
uzeti, da svaki turnus traje 48 sati.




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Trušnjača u Pribiniću.


Od svakoga turnusa dobiva se prosječno 90 kg sjemena; ne=
deljno se prerade tri turnusa i dobije oko 270 kg sjemena. Ako
kampanja traje od 1. januara do 15. marta, 10 nedjelja, može se
u tome razdoblju istrusiti 2700 kg sjemena. Prema potrebi moglo
bi se početi trusiti već 1. novembra i produžiti posao do 31. marta,
eventualno i dalje.


Dosta suhe i čiste šišarice mogu se i u većoj količini metati
na ljese, a borove do 100 hl na turnus, pa ta okolnost jako upli=
više na uspjeh posla.


Velika je pogreška kod omorove šišarice, ako uz šišarice
dođe kića i četine u sušnicu, jer se sjeme od posljedne vrlo teško
čisti.


si. 4.


Od svih vrsti drveća najteže se prerađuje Pančićeva ornora;
njene su šišarice sitne, čvrsto zatvorene a jako smolave, pa turnus
kod ove omore traje do 72 sata.


Velika se važnost polaže na provenienciju sjemena, kome se
odmah nakon trušenja ispituje klicavost.


(U toj se trušnjači prerađuje i jelova šišarica. Ovo se obično
obavi u mjesecu oktobru bez umjetne topline i upotrebljavanja
sušnice, jer se ove šišarice same od sebe raspanu uslijed čestoga
miješanja i prevrtanja.)


.*




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 38     <-- 38 -->        PDF

352 Trušnjača u Pribiniću.


U okolici Pribinića počinje se sa sabiranjem omorove šiša*
riče u polovici oktobra i sabire, dok ne zapadne dubok snijeg,
a to biva obično u polovici januara. Ako je rod dobar i krošnja
u vršku prepuna šišarica, može jedan radnik dnevno sabrati
2—-3 hl šišarica. Pri sabiranju ne smije se radnik služiti nikakovim
oštrim oruđem, s kojim bi grane oštećivao, nego mora šišarice
rukom trgati.


Šišarice su najbolje sa srednje starih stabala.
Borova šišarica se počinje sabirati tek početkom decembra
i to s razloga, što je dobro da šišarice na grani izmrznu, jer se
onda u sušnici lakše otvaraju.
Glavne količine obiju vrsti šišarice se svakako saberu u zims
skini sječama s oborenih stabala, te se prema tome udešava i ru*
šenje stabala u zimskim sječama u cijeloj pokrajini, pa i onda
se šišarice na vagonima dopremaju u Pribinić. U zimskim sječama
je sabiranje mnogo lakše i jeftinije, a obično ga obavljaju sami
šumski radnici.
Kod sabiranja borove šišarice valja osobito paziti, da se
sabiru samo one šišarice, koje vise na prošlogodišnjem izbojku,
inače se može dogoditi, da se sabiru stare i prazne šišarice.
Za podvoz šišarica željeznicom bio je u predratno doba od*
ređen popust u cijeni, koji se od današnje želj. uprave ne može
dobiti, što znatno- upliviše na cijenu sjemena.
Omorove i borove šišarice mogu podnijeti i duži transport,
pošto se u hrpama ne kvare, dok se jelove šišarice brzo užegu
te uopće ne mogu se transportovati na veće daljine.
Kad bi se kapacitet trušnjače u potpunoj mjeri iskorišćavao,
što je ovisno o količinama šišarica, koje bi trebalo sabirati na
sve strane, odakle je samo moguć transport, to bi sjemenom vlas
štite produkcije mogli podmirivati najveći dio naše kraljevine
i ne bi trebali potraživati raznih firma u tuđini.