DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Da li je i u nas moguć i koristan liberalizam u šumskom gospodarstvu? 353


Ing. Ante J. Ružić (Ljubljana):


Da li je i u nas moguć i koristan liberalizam
u šumskom gospodarstvu?1


(Prinos raspravi zakona o šumama.)


Gotovo svi moderni šumarski političari zastupaju stanovište,
da treba koliko je moguće ograničiti pa i posve dokinuti uplitanje
državne šumarske vlasti u poslove šumskog gospodarstva šumo*
vlasnika, a čini se da su najmoderniji upravo oni, koji odriču
svako pravo državi u tom pogledu. To stanovište dolazi do izra*
žaja gotovo kod svakog moderniziranja dosadanjih
zakon a o šumama. Dapače ni sam austrijski zakon iz godine
1852., koji je bio možda plod revolucije od 1848. godine, a za to
ne manje stvor reakcije, nije u tom pogledu išao dalje od pro*
piša nekojih policajskih mera time da je odredio, da sve ono
zemljište, koje je tada bilo pod šumom, mora da ostane i ubu*
duće takvim, te nije dopuštao općenito upravo nikakve ingeren*
čije vlasti na pitanje, kak v a da bude ta šuma (izuzev slučajeve
javnih šuma i zabrana).


Bez sumnje, to je načelo ne samo moderno u smislu držav*
ljanskih prava, slobode raspolaganja sa svojinom, prosvećenog
demokratizma, već je i obzirom na karakter šumskog gospodar*
stva već na prvi pogled vrlo preporučljivo i dobro. Lokalne i
tržne časovne potrebe najrazličnijih šumskih proizvoda i sorti*
menata dovesti u što bolji sklad sa izvanredno dugim vreme*
nom proizvodnje, turnusom, sa vanredno lukrativnim i teškim
transportovanjem, u vezi sa nedostajanjem mogućnosti svakog
intenzivnijeg uplivisanja na produkcionu kapacitetu zemljišta:
sve to dovesti u sklad sa merodavnim finansijskim momentom,
može najbolje samo neograničavana, podeljena privatna
inicijativa. No i pored toga nesigurnost uspeha kakve prisilne
mere u tome pravcu čini širu ingerenciju vlasti gotovo nemo*
gućom.


To je sve gola golcata istina, ali je istina i to, da se tu pret;
postavlja, da je ceo skup šumovlasnika građana jedne države i
svaki pojedinac u tome skupu u etičkom i gospodarskom obziru
besprikoran, vaspitan, napredan. Ne samo šutnovlasnici, nego i
drvarski trgovci, industrijalci, radnici, pastiri, svi državljani: to
su vremena, o kojima je tako strahovito javno sanjao i Lenjin
i mnogi veliki duhovi svih vekova. I doista, taj moderni libéra*
lizam u šumarstvu doneo je narodima i pokrajinama, gde je mo*
ralna i materijalna kultura naroda bila na visini, silan i zavidan ja


1 Donosimo ovaj članak bez obzira na to, što je glavna uprava uzela za
osnovicu rasprave nacrt, izrađen na drugim načelima. Op. Uredništva.