DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Da li je i u nas moguć i koristan liberalizam u šumskom gospodarstvu? 357 100.000 ha šuma jedan sam takav stručnjak, sreski referenat, sa 3—4 pomoćna organa (stariji kvalifikovani nadlugari), obavljao sav taj i drugi ogroman posao i obavlja ga i danas, videće svako, kakvu veliku misiju vrše ti naši stručni kolege. Nije čudo da su kod naroda redovno vrlo obljubljeni, čime se je računalo i za vreme vojne, te su bili pravi pouzdanici naroda i njegovi posred* nici. A sada da vidimo, u par reci, posledice toga rada. U pri* bližno trideset godina digla se produkcija drveta na istoj povr* šini mirno mogu reći za dvostruko. A međutim uredio se je razmer popaše naprama šumi gotovo potpunoma, goleti i velikih golih sečina više nema, pa nema ni pogibelji od bujica, čemu je mnogo doprinela i uzorna zagrada bujica, te je u punoj meri zaštićena krasna plodna ravnica, seljaštvo se nateče za pravo* vremenu dostavu što> boljih sadnica, da što pre svoja šumska zem* ljišta opet pošumi. Mala pa i velika industrija i obrt te poljopri* vreda stalno su snabdeveni potrebnom građom i ogrevom, stanje šuma — do ponovne konjunkture po vojni — stalno se je po* pravljalo i prelazi u mnogim predelima vidno u t. z. stableno gospodarstvo (Baumwirtschaft), pod budnim upravljanjem i ču* vanjem posednikovim, seljakovim. Zakon o prijavi seče, u nešto liberalnijem obliku, raširila je narodna vlada po oslobođenju na područje čitave Slovenije, vi* deći kako se je izvanredno dobro pokazao na prijašnjim područ* jima. Poratna psihoza a i osiromašenje naroda, nesavesnost i mnogobrojnost prekupaca,1 pored nedovoljnog snabdevanja služ* be sa strane vlade, uzrokom su, da u nas još mnogo vremena ne bi mogli preći na ono moderno stanovište gospodarstvenog liberalizma, a u mnogim krajevima naše prostrane države još i duže. A toga ni ne treba, jer narod sam uviđa, od kolike mu je koristi racionalno gospodarenje sa šumom. # Već sami gornji općeniti izvodi mislim da dostaju, da ne bi smeli ni trenutka dvojiti o tome, kojim smerom da krenemo kod donošenja novog zakona o šumama. Ne sme nas smetati, što se napredni narodi i njihovi šumarski političari vraćaju k pot* punom gospodarstvenom liberalizmu, jer su već davno preživeli sve te faze stručnog gospodarstvenog razvoja, i kad mi, ceo naš narod, dospe do istog tog stadija — mi ga već ne ćemo doživeti — onda će naši naslednici moći to isto uraditi, što oni sada čine. Naš položaj nije lak, a nije ni nesavladiv. Imamo velikih rezerva 1 Drvarsku trgovinu treba u interesu šumarstva na svaki način koncesi* jonirati! (Op. pisca.) |