DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 363 loga, po kojima je vlasniku šume »po izminuću ugovora ostala opustošena šuma, za koju je utrošio više novca, dovodeći je opet u red, nego li ga je primio za prodano drvo«,1 nego i s čisto iinansijskog gledišta redovnih prihoda i šumske takse. Istina je doduše, da režijska izgradnja prometala i režijska eksploatacija zahtijevaju velik investicioni i obrtni kapital, koji izdaci imadu bitan upliv na tezulju državnog budžeta, ali se ti izdaci opet s druge strane pokrivaju mnogostruko povećanim prihodima. Govoreći o investicijama u šumama gr. ist. fondova u Bukovini veli ing. Opletal, koji je svojedobno onako uzorno uredio režijsku upravu u tim šumama te je ovih dana napustio mjesto gen. direktora drž. šumarstva u Čehoslovačkoj baš radi svog otpora protiv izdavanja slovačko=karpatskih šuma na dugotrajni ugovor2: »... sasvim je naravno, da su porastom primitaka u šumarstvu porasli i izdaci. Pravo mjerilo gospodarske djelat* nosti neke uprave očituje se baš u porastu izdataka uz propos cijonalni porast primitaka, jer to upravo pokazuje, da se ta uprava ne zadovoljava s primicima, što joj bez ikakovog truda padaju u krilo, već nastoji, da vlastitim silama pronađe nova vrela prihoda.«2 A Dr. Hufnagl veli: »Reztiltat tih mjera (naime prekid s erom dugotrajnih ugovora i prelaz na režijsko gospodarenje u Buko? vini i Ugarskoj) je imao upravo frapantne rezultate; otvorenje šuma vlastitim prometalima povećalo je krug kupaca, cijene su skočile na 10—15 struku vrijednost, i odlično su amortizovale izdatke. Najveću pak važnost imala je režija za očuvanje i njegu šuma .. .«3 Tako su poprečne cijene na panju u Bukovini nakon prelaza na režijsko gospodarenje poskočili s 2-12 K u god. 1881—1890, i s 2-48 K u god. 1891—1900, na 5-26 K u god. 1900, u kojoj se već osjetio blagotvorni utjecaj novog načina gospodarenja. Redoviti primici porasli su sa 750.000 K na 5,351.000 u istom razdoblju.4 Povećani primici stavili su tamošnje šumarstvo u položaj, da provede dalekosežne reforme na polju uprave (poboljšanje mater, stanja osoblja) i cjelokupnog gazdovanja (decentralizacija sječina, njega kultura i sastojina, intenzivnost gospodarenja, nove inve* sticije za poboljšanje prometa itd.) Radi istih uzroka poskočila je cijena drveta u pojedinim drž. uredima u Madžarskoj s 5 K 52 f na 11 K 40 f (Beszterczebânja)5 i na 15 K 03 f (Mâramaros); u Subotici (niska šuma akacije i jasena) postiglo se po kat. jutru čisti god. prihod od 19 K 52 f ; u hrastovim , 1 Ing. Dr. L. Hufnagl: »Bewirtschaftung und Organisation der tschechos slowakischcn Staatsforste« W. A. F. u. J. 1923 sv. 19. 2 J. Opletal: Das forstliche Transportwesen 1913, str. 239. 3 Spom. dj. 4 L. Dimitz: Die forstlichen Verhaltnissc cet. str. 272. Erd. L. apok 1911. str. 34—70. |