DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 319 vana na tome kako se s njima postupa. Radi toga smo i zadržali ekonomisanje suvatima u kompetenciji šumarskih oblasti. O pitanju kraških pašnjaka govorit ćemo još i u pogljavlju o Krasu. Uostalom u pitanju ispasišta ministarski nacrt dolazi sam sa sobom u kontradikciju. Dok u članu 1. traži, da se kao šumsko tlo smatraju i sva šumska ispasišta, dotle on u 51. 382, al. 2, govo« reći o pošumljenju utrinskoga prostora kaže, »ovo pošumljenje ne smije biti štetno po opštu razumnu privredu stanovnika dotiče noga kraja«. Na ovome mjestu mora da se osvrnemo i na neke pri* govore i predloge, koji su javnosti izneseni po ovom pis tanju. Tako dr. Jovanović Gjoka1 predlaže, da se u zakon unese već kod definovanja pojma šume pojam apsolutnog i r e= lativnog šumskog tla. Ovome se moramo protiviti s vrlo odlučnih razloga. Nijedan zakon pa ni zakon o šumama ne stvara se za isključivu porabu stručnjaka. Prema tome tekst i kodifika* čija zakona treba da je takova, da je uzmognu razumjeti odnosno da se njome uzmognu poslužiti i nestručnjaci. Pojam apeolut* nosti i relativnosti šumskoga tla vanredno je komplikovan, tako da ni u stručnom smislu nije lako povući tačnu granicu. Kako je poznato, pojam apsolutno šumskog tla sadrži tri kri= terija I. nemogućnost tehničkog iskorištavanja u poljoprivredne svrhe (nemogućnost obrađivanja radi kamenita tla i strma polo« žaja) II. nemogoćnost iskorištavanja u poljoprivredne svrhe radi odaljenosti i nemogućnosti saobraćaja (površine bez putova teško pristupne ma da su za oranje sposobne) III. nemogućnost iskori* štavanja u poljoprivredne svrhe radi premalene hranivosti tla (vrištine, slanjače, poplavna područja). Dakle pojam apsolutno šumskoga tla ne može da bude niti za sve krajeve u državi jednak, niti je on u vremenu krut i neprom* jenljiv. U krajevima, gdje se praktikuje pašnjačko gospodarenje, pojam je relativno šumskoga tla širi odnosno apsolutno šums skoga tla uži nego ondje, gdje se goje žitarice i okopavine. Izgrade njom prometala — naročito cesta i puteva — postaju pristupne poljoprivrednom iskorištavanju (postaju dakle relativno šumskim tlom) one površine, koje su dotada nosile obilježje apsolutno šumskoga tla radi velike oddaljenosti od glavnih prometnih po= vršina. Melijoracijonim radovima dana je mogućnost, da se ap* solutno šumsko tlo (vrištine, slanjače, poplavna područja) može pretvoriti u relativno´ šumsko tlo. Nabrojana tri faktora (intenzitet poljoprivrede, razvijenost saobraćaja, napredovanje melioracija), koji — kako vidjesmo — mogu vanredno da uplivišu na stepen apsolutnosti odnosno rela* tivnosti šumskoga tla, leže ne samo van dohvata zakona o šuma= 1 ... ......... .... : „..... ...... . ......". ........ ........ 1922, .... 106. i* |