DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 50 <-- 50 --> PDF |
364 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. šumama oko Lugosa završila je režija sa 166 % čistog poduzetničkog dobitka itd. U Bosni se je kod prodaje putem ugovora postizala cijena od 1-50—2-50 K po m3 tehničkog i 40—60 fil. za pr. m. ogrijevnog drveta, dočim je za drvo izrađeno u režiji ostajalo po 5—6 K, a za ogrijevno do .. kao čista cijena na panju. U novije vrijeme možemo upozoriti već na lijepe finansijske uspjehe izrađivanja šuma u drž. režiji kod nas. Ti su uspjesi zagarantovani u činjenici, da se kod prodaje materijala izrađenog u režiji već tako postavlja isklična cijena, da se na taksu i sve troškove pribije još 20—25 % poduzetničkog dobitka, a rezultati prodaje su do sada obično s više desetaka postotaka nadmašili iskličnu cijenu. U Sloveniji se oslanja režijsko poslovanje već na dugogo* dišnje iskustvo; skoro sav eta drž. šuma izrađivan je i izvažan u režiji. Prevrat je i tu izazvao velik preokret i uvedena je pro* daj a na panju, što tamošnji šumari s pravom nazivaju »velikim korakom unatrag«. Sada se ponovno počima raditi po oprobanoj staroj metodi, spočetka dakako u čednim granicama, no rezul* tati su i s finansijalnog gledišta takovi, da će se u buduće omjer između prodaje na panju i režije velikom brzinom povećavati u korist ove potonje tako, te će za par godina postići opet predratni kapacitet cjelokupnog etata. U šumskoj upravi Bled postignut je u god. 1922. na 4315 m3 smrekovog drveta čisti dobitak režije prema prodaji na panju od 430.972 Din. Ove godine se izrađuje do 8000 m3 čet. tehničkog drveta. U šumiskoj upravi Bohinjska Bistrica postignut je dobitak od 27 % povrh isklične cijene (u koju je već bio uračunat 25 %ni poduzetnički dobitak). Ove godine se izrađuje u režiji 5000 pr. m. bukovih ogrijevs nih i 4000 m3 četinjastog tehničkog drveta. U šumskoj upravi Kostanjevica izrađuje se hrastovo i buko= vo tehničko i ogrevno drvo. U proljeće 1922. postiglo´ se je za izrađene hrastove klade 20 Din, a za ogrijev 23-5Ô Din veća cijena na panju, nego za drvo, koje se je istodobno prodavalo u neizs rađenom stanju u istim okolnostima; početkom ove godine polu= čeno je za 1 m3 hrastovih klada 417 Din loco šuma (izradba 10 Din), dočim se istodobno postiglo u lokalnoj prodaji na panju 200—230 Din. U Hrvatsko j radi se u režiji kod vinkovačke i zagrea bačke direkcije šuma za sada u skromnim dimenzijama. Kod vinkovačke direkcije polučen je najbolji finansijski uspjeh s izradom bačvarske građe; dobar rezultat daju i prodaje ogrijevnog drveta, koje se radi u više šumarija kao i želj. pra* govi. |