DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 52 <-- 52 --> PDF |
366 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režij:. cijeni osigurani poduzetnički dobitak, osiguralo bi državi 17-5 mil. dinara, više. To povećanje daje opet jasne izglede amortizacije velikog investicionog zajma, pomoću kojega bi se otvorile šume onih krajeva, gdje je danas eksploatacija nemoguća. Oslanjajući se na rezultate, postignute u svim državama, gdje su nakon otva* ranja šuma cijene na panju poskočile za više od dvostruke vrijede nosti,možemo bez ikakove rezerve ustvrditi, da bi prihod i drž. šumar stvanakonotvorenjašumai promjene sadašnjeg s iste ma njihovog iskorištavanja za kratko vrijeme poskočili na dvostruku v r i j e d = n o s t. Sve ovo iznosimo samo zato, da uvjerimo o uspjehu režijskog poslovanja i cne, koji sve kombinacije osnivaju na čistom računu rentabilnosti. Pri tome puštamo s vida vrijednost svih onih kc= risti, koje doduše ne ulaze u obliku monete izravno u državnu kasu, ali je to veće njihovo značenje s općeg gledišta, kao što je: opskrba siromašnijih slojeva i državni h nadleštava jeftinijim ogrijevnim drvetom, dobava jeftinih pragova drž. željeznicama za vrijeme najveće nužde, a da i ne spominjemo uzgojni mome; nat, koji je doduše irelevantan za ravnovjesje budžeta, ali je conditio sine qua non opstanka naših šuma. Isto tako puštamo s vida i utjecaj ovakovih prodaja na stabilizaciju cijena šumskih proizvoda, za što su pozvane u prvom redu državne šume u onim zemljama, gdje drž. šumski posjed zauzima veće površine. Ovo je naročito važno u doba kriza, kada radi visokih proizvodnih troškova i cijene na panju, skupog kapitala i poduzetničkog do* bitka raznih posrednika — postanu cijene izrađenog materijala u zemlji takove, da je tako reći isključen svaki eksport.1 Te u novcu neizražene koristi od većeg su i trajnijeg efekta, nego li je efemeran finansijski uspjeh, na koji se danas ipak po= laže najveća važnost. Ma kolika bila ta važnost sa stanovišta drž. fiskusa, za nas šumare i nacijonalne ekonome je pitanje finansi* jalno tek pitanje drugog reda; ipak nas veseli, da su dosadašnji rezultati režije i s toga gledišta premašili svako očekivanje pa tako i finansijalni momenat govori u prilog režije. Istina je do* duše, da je latituda kretanja cijena drveta u poratno vrijeme vrlo velika, pa i kod prodaje na panju postižemo često uspjehe, koji mnogo ne zaostaju za cijenama, polučenima kod režijskog poslovanja. Kod toga se ne smije previdjeti činjenica, da na ve? ličinu cijena osim potražbe i ponude utječe još mnogo drugih okolnosti, koje su često ličnog karaktera (afekcijona cijena, nad= metanje kupaca itd.) a najviše izgradnja prometala. Ako upo* Momentané se Čehoslovačka nalazi u takovoj krizi, a u slučaju naglog porasta naše novčanice mogla bi i kod nas nastati ista situacja. 1 Dr. Endres: Handbuch der Forstpolitik 1022. i Dr. Konrad Rubner: Dic Bewegun« der Holzpreise in Deutschland. 1920. |