DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Literarni pregled. 443 Literarni pregled. I "O Dr. Đuro Nenadić: Računanje vrijednosti šuma i šumska statika Velika potreba na stručnim šumarskim knjigama, ne samo za slušače šu« marstva, nego i za šumare u praksi, ponukala je Šumarsko Udruženje, da pres uzme brigu oko izdavanja takovih knjiga. Ove su godine, nakladom toga društva, izdane dvije knjige, pa ćemo se ovom prilikom ukratko osvrnuti na djelo´ g. sveuč. prof. dra. Đure Nenadića: Racu na nje vrijednosti šuma i š um ska statika. Prije svega moramo konstatovati, da se izdavanjem te knjige ostvarila jedna naša davna želja i potreba, jer sad imamo na svom jeziku napisanu stručnu knjigu, što je već samo po sebi napredak. Time su ujedno udareni prvi temelji za daljnji razvoj naše savremen e stručne literature. Na našem jeziku mi već imamo´ otprije jedno djelo o računanju vrijednosti šuma, a to je prevod knjige G. ......, kojega je god. 1883. izdao´ prof. F. Kesterčanek. Međutim, tečajem vremena, ta se nauka toliko razvila, da to djelo nije ni izdaleka odgovaralo zahtjevima savremene nauke, pa se osjećala neod» godiva potreba nove obrade te discipline. Svi se još živo sjećamo, s kolikim smo trudom, za vrijeme predavanja, pravili bilješke iz tog predmeta, radeći uz to i po Endresovom i Stötzerovom tijelu na njemačkom jeziku, nastojeći da savladamo i taj predmet s množinom kompliciranih formula. Sad, kad imamo knjigu na svom jeziku, ne čini nam se ta disciplina onako suhoparnom, kakova izgleda u skriptama, već cijeli predmet postaje pregleds nijim i jasnijim tako. da će slušačima biti omogućeno, da se potpuno zadube u .tu nauku. Ma koliko vladali stranim jezicima, studij na materinskom jeziku je neprispodobivo intenzivniji, dublji i korisniji. Sto se tiče same metodike u obradi gradiva, koje spada u ovu disciplinu, smatramo, da tu svakako ima stanovitih poteškoća. lako u nauci o računanju vrijednosti šuma nailazimo na razna mišljenja o bitnosti i visini šumskog kamatnjaka, o međusobnom odnosu prekidnog i potrajnog gospodarenja obzirom na efekat rada, već prema tome, da R se polazi od cjeline, šume ili od sastojine, kao i uopće o metodici same discipline (Glaser, Hönlingcr, Schiffel), to kraj svega toga stoji nepokolebivo princip, da vrijednost tla ovisi o visini prihoda, kojega je neka stoj« bina u stanju da trajno odbacuje. Na tom ispravnom principu bazira Faustmannova formula prihodne vri« jeđnosti zemljišta, koja je ujedno temeljem čitave discipline. Daljnjim razvijanjem, a pod utjecajem radova Presslera, G. ..... i Fr. Judeicha, čitava je ta nauka uzela neki stalan pravac, koji je sada najbolje izražen u Endresovom djelu o računanju vrijednosti šuma i šumskoj statici. Pojedine partije te nauke, mogu da u svojoj obradi teksta više ili manje diferiraju, nu matematskim je sadržajem čitavoj disciplini dan neki stalan smjer, od kojega je zaista teško otstupiti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 62 <-- 62 --> PDF |
444 Literarni pregled. Uz takove je prilike teško potpuno se emancipovati od strane literature, koja uostalom i nije odviše velika i heterogena i napisati nešto sasma novoga, pa s toga smatramo, da je g. pisac dobro učinio, što se oslonio na poznato Endresovo djelo — što i sam navada u predgovoru — koje je obzirom na metodiku i sistematiku, priznato kao najbolja obrada te discipline. Time se i sam g. pisac priklonio Endresovoj ideologiji u pogledu raznih prepornih pitanja u toj disciplini, pa knjiga zastupa stalan pravac, što je i razumljivo, uvažimo li njenu zadaću i svrhu. Stručna literatura i šumsko gospodarstvo svakako stoje u nekoj relaciji. Naše jö šumsko gospodarstvo još na dosta početnom stadiju, pa ono ne može da dade dovoljno gradiva za ovakovu disciplinu kao što je ova, o kojoj je riječ. Sa razvojem gospodarstva, razvijat će se uporedo i literatura, pa ćemo tek vremenom moći da stvorimo našu vlastitu stručnu literaturu. Za sada još, u prvo vrijeme stvaranja, nosit će sva naša stručna literatura znakove kompilacije stranih djela, što moramo uvažiti, oeenjujući pojedine radove. Sama unutarnja obrada i podjela građe, analogna je onoj Endressovog djela, pa je prema tome opće poznata. Neke partije, a naročito one o otkupu servituta, obrađene su prema Riebclovom djelu: Waldwcrtrechnung und SchiU tzung von Liegenschaften, Wien 1912. Uza sve to ističemo, da je knjiga g. prof. dr. Nenadića mnogo opširnija od Endrcsovc, jer je naročito narodnosgospodarski dio. kao uvod u samu discis plinu, opširnije obrađen, a pogotovo poglavlja o kapitalu i zemljištu, kod čega se g. pisac zgodnim načinom osvrće i na naše specijalne prilike. Iako je djelo, prema rijeičima g. pisca, u prvom redu namijenjeno sluša» cima, dobro će doći i mnogim praktičarima, jer obiluje brojnim primjerima. Time i sam sadržaj knjige ne ostaje jedino apstraktnim, akademskim razlagas njem predmeta, već primjenom u praksi polučuje svoju pravu svrhu. Između ostaloga ističemo primjere iz prakse, kao: određenje anuitetnog iznosa, otplatila osnova, amortizacija kapitala, uloženih u izgradnju prometila. Svi ti podaci moći će da posluže kao rukovođ kod riješavanja raznih prak« tičnih primjera. Nadalje, primjeri o ustanovljenju kapitalne vrijednosti servituta paše, žirovine, drvarenja i prava sabiranja stelje,, dobro će doći u praksi, jer u nas ima još mnogo takovih prava služnosti, koja će vremenom trebati otkupiti. Dok su se prije servituti otkupljivali pomoću jednostavnijih metoda, to sadanji postupak bazira na prihodnoj vrijednosti zemljišta, pa je zato neop= hodno nužno potpuno vladanje tom d´sciplinom. Jednako je i poglavlje o obračunu otšteta opširno obrađeno, pa su uz ostalo navedeni i specijalni slučajevi kod upotrebe šumskog zemljišta za ribs njake i rudokope, što u ostalim djelima o računanju vrijednosti šuma ne nalas zimo. Pretvorba šumskog zemljišta u ribnjake, provedena je i kod nas kod nekih vlastelinstava, pa će raspravljanje/ toga pitanja doprinijeti pravilnom riješenju najboljeg iskorištavanja podvodnih i močvarnih stojbina. Rasprava o odredbama za naknađivanjc šumskih šteta, dobro će doći u praksi kod sastavljanja prcdloga za visinu otštctnih cijenika. Kod riješavanja tog pitanja postupa se katkad odviše šematski, kad se uzima, da sve stavke slabijeg vrijednosnog razreda moraju biti niže od ana» |
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Literarni pregled. lognih, višeg ili boljeg pojasa. Tako je potpuno ispravna konstatacija na 259. strani, da su »otštcte po cijcniku u boljim vrijednosnim pojasima redovno veće a u lošijim manj e od troškovnih vrijednosti«, jer troškovi pošumljenja, a prema tome i troškovna vrijednost sastojina i pojedinih biljaka, u glavnom rastu sa udaljenosti od naselja. U drugom dijelu raspravlja se o Šumskoj statici, kao nauci, koja pro» učava ravnotožu u šumskom gospodarstvu između prihoda i izdataka. Ta je dis» ciplina isto važna, jer ispituje gospodarske momente proizvodnje i pokazuje onaj način gospodarenja, koji prolazno ili trajno daje najviše prihode. Šumska statika raspravlja o rentabilnosti gospodarenja sa raznim vrstama drveća, načinu pošumljenja, smjesi, pa je i za praktično gospodarenje od veli» kog zamašaja. Statičkim ispitivanjima pojedinih elemenata šumskog gospoda» renja posvećuje se u stranim zemljama naročita važnost, pa je H. Martin 1918. izdao posebno djelo o šumarskoj statici. Toj disciplini posvećuje se u nas premalena, gotovo nikakova pažnja. Na I. bonitetima ostavljaju se da rastu čiste bukove sastojinc, a da ništa ne poduzimamo, da ih pretvaramo u mješo» vite sa hrastom. Uz takovo gospodarenje veliki nam kapitali, koji leže u tlu, odbacuju malene kamate. Bilo bi uopće od interesa, kad bi pojedina naša šumska gospodarstva statički ispitivala svoj rentabilitet; uvjereni smo, da bi u tom pogledu došli do rezultata, koji nas ne bi baš zadovoljili. Statika proreda je opširno obrađena, što je potpuno na mjestu, jer to pitanje zaslužuje najveću pažnju. Sastav mnogih naših gospodarskih jedinica je potpuno abnormalan, jer manjkaju stariji i najstariji dobni razredi. Glavno vrelo prihoda jesu prorede, pa na istraživanja o postotku zrelosti i na statiku proreda treba polagati veću važnost. Promatramo li čitavo djelo kao cjelinu, to moramo priznati, da ono svakako znači dobit, ne samo za stručnu literaturu, nego i za čitavo šumarstvo. Računanje vrijednosti šuma je bila jedna od onih disciplina, koja je šumar» stvu otvorila vrata univerze i koja ga je digla sa nivcau»a običnog zanatstva i empirije na visinu, u kojoj se operišc znanstvenim metodama. Stoga nam je drago, što i na našem jeziku imamo knjigu takovog smjera. Kod prosuđivanja vrijednosti ovog djela, moramo naročito istaknuti, da se konzekvencije ove disciplino ne smiju shvaćati odviše tjesnogrudno i doktrinarski. Školastičko shvaćanje i provađanje ideja ove nauke, ne bi vodilo pravom cilju; njene konzekvencije treba da smatramo više kao neki putokaz i regulator kod-prosuđivanja ostalih gospodarskih mjera. S toga sasma dobro navada g. pisac, da je kod prosuđivanja vrijednosti ove nauke odlučan duh, koji proizlazi iz njenih principa, pa nalazimo, da slije» doći navodi toga djela na strani 342., potpuno odgovaraju njenim namjerama: »Nema toga šumskog stručnjaka, na kojega ne bi učinilo nikakova dojma upoređenje rezultata sadanjeg gospodarenja o rezultatima idealnog stanja, a da on ne bi u prosuđivanju različnih gospodarskih pitanja bio savjesniji i oprezniji. Zbog toga je od velike koristi svako istraživanje u financijalno1 gospodarskom smislu, bilo ono ma kako jednostavno. Gdje želimo gospodarenje voditi u finan» eijalnom ravnotežju, tu moramo računati. Ako se istraži samo postotak pri» rasta vrijednosti pojedinih stabala ili sastojina, već se time dobije sigurno uporište za prosuđivanje uspjeha gospodarenja u bliskoj budućnosti. Odre» divanje financijalne ophodnje i ondje, gdje se u njoj s različnih razloga ne |