DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1923 str. 6 <-- 6 --> PDF |
556 Žica. prometnog sredstva, o razlici u visini, koju moramo svladati izva* žajući šumske produkte, te osim toga da li je ta razlika pozitivna ili negativna, to jest da li se radi o usponu ili padu, ili o jednom i drugom, a osim toga i o terenskim prilikama i konfiguraciji terena kao i o klimatskim prilikama. U planinskim krajevima, gdje se šumski produkti sa visokih sljemena i platoa moraju svući do kakvog stalnog prometnog sredstva u niže krajeve, veoma često preko vrletnih litica, gudura, uskih i dubokih dolina, preko bujica i brzica sa jako promjenljiv vom gornjom površinom vode, isključena je izgradnja šumskih željeznica, koturača i šumskih puteva do u neposrednu blizinu sječina već iz čisto tehničkih razloga. A ako to i ne bi bio slučaj, troškovi izgradnje bili bi tako visoki, da ih prodajna cijena ne bi mogla podnijeti, jer bi amortizaciona tangenta proždrla svu poduzetničku dobit. Usponi su šumskih željeznica, koturača i izvoznih puteva ograničeni, a trasa nema u vrletnom terenu često mjesta, gdje da se razvije. U ovakim slučajevima, gdje se na srazmjerno krat* kim duljinama moraju preći velike razlike u visinama, da se drvo iz viših predjela može svući, je »žica« u svojem prvotnom i najjednostavnijem obliku kao i u svim kasnije tehnički dotje= ranim oblicima jedno od najpovoljnijih, a katkad i jedino moguće izvozno sredstvo. »Žica« kao prevozno sredstvo počela se je u šumarske svrhe najprije graditi u Tirolu pedesetih godina prošloga vijeka. Radi njene jednostavnosti u konstrukciji i jeftinoće počela se sve češće i češće upotrebljavati tako, da se danas u Tirolu za prevoz gorivog drveta gotovo svagdje upotrebljavaju samo »žice«, ako to terenske prilike ikako dozvoljavaju. Iz Tirola prešle su »žice« i u druge alpinske krajeve, a isto tako i u Galiciju.* U nas se »žice« gotovo nikako ne upotrebljavaju, i ako bi one u brdovitim kra* jevima mogle veoma dobro doći, da se izvuče drvo iz svih za« kutaka, koji su do sada ostali neiskorišćeni, jer se sa ostalim napravama nije moglo do njih doći. »Žica« se u glavnom sastoji iz gornje i donje stanice i napete željezne žice, koja spaja obje stanice. Šumski produkti, koji su na razne načine obješeni o tu žicu, spuštaju se uslijed sile teže sa gornje stanice prema donjoj. Na gornjoj stanici, za koju se mora odabrati zgodno mjesto, pričvršćena je žica jednim svojim krajem. To se najjednostavnije postigne na taj način, da se žica omota oko kakvog jakog i zdra= vog panja ili oko kojeg jačeg, zdravog drveta, za koje se ne moramo bojati, da će ga vjetar izvaliti, te kraj žice spletemo onda sa samom žicom. Omorike ni jesu zgodne za pričvršćivanje žice, te ih treba po mogućnosti izbjegavati radi njihovog plitkog korjenja. Ako u blizini nema kakvog prikladnog drveta ili panja, može se žica omotati također oko jačeg stupa, koji se mora du? boko u zemlju zatjerati ili kamenjem u zemlji čvrsto uzidati. |