DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Prodaja drva iz državnih šuma u Potkarp. Rusiji. 583 vrede bilo prinuđeno, da samo traži drugi način, kako bi priba= vilo potreban novac za investicije, te stalo na put pasivnosti, koja preti državnim šumama u Potkarpatskoj Rusiji. Od nekoliko ponuda, koje su bile učinjene Ministarstvu Poljoprivrede, smatrala se za najozbiljniju ponuda spomenute amerikanske firme, koja je bila voljna, da ne samo pruži državi potreban investicioni kapital u iznosu od 5 miliona dolara, uz obične današnje uslove za kamate i amortizaciju, nego da kupuje svake godine posečeno drvo u Potkarp. Rusiji te da ulaganjem još daljnih ca. 6 milijona dolara podigne potrebna industrijska preduzeća za preradu toga drveta i to na mestima određenim od Ministarstva. Prvotne ponude za prodaju drva, obične u starim eksploa= tacionim ugovorima, po kojima sam kupac u šumama drvo seče, izrađuje i izvozi, Ministarstvo je već ispočetka odbilo, jer stoji na gledištu, da država mora ostati gospodar u svojim šumama. Pa sve kada bi taj način prodaje bio za državu finansijski pogodniji, ne može ga Ministarstvo preporučiti, jer seču i izradu drveta, određenog po gospodarskoj osnovi svake godine za seču, mora provađati sama država u vlastitoj režiji, ako se hoće osi* gurati pravo racionalno šumsko gospodarstvo.1 Teže je pitanje, tko treba da vrši izvoz posečenog drveta iz šume do mjesta pres daje. Ministarstvo, oslanjajući se na dosadanji način prodaje drva u državnim šumama, koja se daju kupcima na zgodnim mestima i stovarištima, preporučuje, da se država pobrine tako? đer i za dovoz drveta iz šume na određena mesta predaje. To je potrebno radi toga, što samo državna šumska uprava može najbolje provesti sistematsku izgradnju vlastitih transportnih sretstava, koja će, što je glavno, i za budućnost biti upotrebiva, te će omogućiti trajan pristup u danas još na mnogo mjesta ne* pristupačne šume Potkarp. Rusije. 0 tome ima naravno raznih nazora i mogu se navesti razlozi pro i kontra. No uvažimo li, da država ne će dovoziti drva u sama preduzeća spomenute firme niti na mesta, koja su naro* čito zgodna za firmu, na udaljenost do 70 km — käko to misli g. ing. Opletal — nego da je firma dužna primati drva postepeno tako, kako će ih dobavljati državna šumska uprava na mesta, udaljena od seče samo toliko, koliko čini prosečna udaljenost ustanovljena za svaku šumsku upravu; nadalje da je firma dužna za slučaj, ako bi bilo potrebno voziti drva na veću udaljenost, nadoknaditi državi veće transpotrne troškove — onda je jasno, da prigovor g. ing. Opletala nije na mjestu. A kada g. ing. Opletal govori o diletantizmu ili o delima, koja nemaju ništa zajedničkog 1 Ovo mišljenje visokog šum. činovnika bratske države preporučamo naro= čitoj pažnji onih krugova, koji ne poznaju drugog izlaza već da se sav posao eksploatacije mora prepustiti priv. poduzeću. Op. ur. |