DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Prodaja drva iz državnih šuma u Potkarp. Rusiji. 585 pogibli po iskorišćivanje s obzirom na rasprostranjenost sječivih i prestarih sastojina te suponirajući sistematsko otvaranje šuma, koje će omogućiti poželjnu iskorištavanje predužitaka u mladim sastojinama (proreda, čišćenje i si.) — može računati na po* preko 1,000.000 m3 na godinu, otpada na građevno drvo oko 535.000 m8, od toga otprilike 230.000 m3 bukovine i na ogrevno s drvo oko 465.000 m3 (665.000 pr. m), od toga 285.000 m (407.000 pr. m)) bukovine. Kako je bila teška zadata unovčiti bukovinu već i u nor* malno mirno doba a i danas i to ne samo u šumama Potkarp. Rusije Slovačke, nego i kod nas, poznato je svakom stručnjaku, i ta je okolnost bila nažalost uzrokom, da je bukva, iako je za odgoj i čuvanje plodnosti šumskog zemljišta vrlo važna, skoro iščezla iz naših šuma. Isto su tako u zloj uspomeni niske cene, za koje je prodavala svojedobno bivša mađarska šumska uprava bukovo gorivo drvo u šumama Potkarp. Rusije na temelju starih eksploatacionih ugovora, a tko je bio u karpatskim šumama, sigurno je vidio, kakova množina drveta ostaje neiskorišćena i gnjije u šumi, koja bi se u drugim prilikama dala upotrebiti barem za gorivo. Taj ogromni šumski kapital, u glavnom bukovi, izgleda s gledišta finansijskog ponešto drukčiji, nego kako si ga zamišlja nestručna javnost, a mnoge naše drvarske firme i banke, koje su namera* vale taj bukovi kapital pretvoriti u zlato, mogle bi pripovedati o tome, kako su prošle, nepostaravši se za trajnu prođu bukovog drveta, u koju svrhu su potrebne znatne daljne investicije. Američkoj firmi su vrlo dobro poznate te okolnosti i isku* stva, pa kada se ipak odvažuje, da i pored toga stupi u tu bukovu trgovinu, pripasti će joj neosporna zasluga, ako si bude na te* melju novih metoda obrađivanja i unovčenja bukovog drveta otvorila put na svetskom drvarskom tržištu. A ako ima državna šumska uprava mogućnosti, da proda bukova drva i da tako promeni neunosne čiste bukove sastojine te ih postepeno pretvori u sastojine vrednijih drva — (čuvajući naravno izvestan procent bukovine i za budućnost) — izvršiće neosporno zaslužno delo na polju šumske kulture i onda, ako i ne dobije od tih bukova neki naročiti čisti prihod. Konačno treba uvažiti i to, da šumska uprava omogućava* njem eksploatacije bukovih prašuma, podizanjem šumskih cesta i željeznica, daje domaćem stanovništvu prilike za zaradu i pre* hranu, a tim postepeno odstranjuje u Potkarp. Rusiji i političke meteže i ostale, već jedamput spomenute štete. S tih razloga, koji se ovde nažalost ne mogu podrobnije raz* glabati, nadam se, da je jasno, da se ceo teški i odgovorni pro* blem otvaranja i industrijalizovanja šuma u Potkarp. Rusiji ne može prosuđivati samo s finansijskog gledišta, nego i sa gledišta šire šumarske politike, čijim je predmetom gospodarsko*socijalna strana šume, t. j . odnos šumskog gospodarstva k opštem dobru. |