DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Prodaja drva iz državnih šuma u Potkarp. Rusiji. 585


pogibli po iskorišćivanje s obzirom na rasprostranjenost sječivih
i prestarih sastojina te suponirajući sistematsko otvaranje šuma,
koje će omogućiti poželjnu iskorištavanje predužitaka u mladim
sastojinama (proreda, čišćenje i si.) — može računati na po*
preko 1,000.000 m3 na godinu, otpada na građevno drvo oko


535.000 m8, od toga otprilike 230.000 m3 bukovine i na ogrevno
s


drvo oko 465.000 m3 (665.000 pr. m), od toga 285.000 m (407.000
pr. m)) bukovine.


Kako je bila teška zadata unovčiti bukovinu već i u nor*
malno mirno doba a i danas i to ne samo u šumama Potkarp.
Rusije Slovačke, nego i kod nas, poznato je svakom stručnjaku,
i ta je okolnost bila nažalost uzrokom, da je bukva, iako je za
odgoj i čuvanje plodnosti šumskog zemljišta vrlo važna, skoro
iščezla iz naših šuma.


Isto su tako u zloj uspomeni niske cene, za koje je prodavala
svojedobno bivša mađarska šumska uprava bukovo gorivo drvo
u šumama Potkarp. Rusije na temelju starih eksploatacionih
ugovora, a tko je bio u karpatskim šumama, sigurno je vidio,
kakova množina drveta ostaje neiskorišćena i gnjije u šumi, koja
bi se u drugim prilikama dala upotrebiti barem za gorivo. Taj
ogromni šumski kapital, u glavnom bukovi, izgleda s gledišta
finansijskog ponešto drukčiji, nego kako si ga zamišlja nestručna
javnost, a mnoge naše drvarske firme i banke, koje su namera*
vale taj bukovi kapital pretvoriti u zlato, mogle bi pripovedati


o tome, kako su prošle, nepostaravši se za trajnu prođu bukovog
drveta, u koju svrhu su potrebne znatne daljne investicije.
Američkoj firmi su vrlo dobro poznate te okolnosti i isku*
stva, pa kada se ipak odvažuje, da i pored toga stupi u tu bukovu
trgovinu, pripasti će joj neosporna zasluga, ako si bude na te*
melju novih metoda obrađivanja i unovčenja bukovog drveta
otvorila put na svetskom drvarskom tržištu.


A ako ima državna šumska uprava mogućnosti, da proda
bukova drva i da tako promeni neunosne čiste bukove sastojine
te ih postepeno pretvori u sastojine vrednijih drva — (čuvajući
naravno izvestan procent bukovine i za budućnost) — izvršiće
neosporno zaslužno delo na polju šumske kulture i onda, ako
i ne dobije od tih bukova neki naročiti čisti prihod.


Konačno treba uvažiti i to, da šumska uprava omogućava*
njem eksploatacije bukovih prašuma, podizanjem šumskih cesta
i željeznica, daje domaćem stanovništvu prilike za zaradu i pre*
hranu, a tim postepeno odstranjuje u Potkarp. Rusiji i političke
meteže i ostale, već jedamput spomenute štete.


S tih razloga, koji se ovde nažalost ne mogu podrobnije raz*
glabati, nadam se, da je jasno, da se ceo teški i odgovorni pro*
blem otvaranja i industrijalizovanja šuma u Potkarp. Rusiji ne
može prosuđivati samo s finansijskog gledišta, nego i sa gledišta
šire šumarske politike, čijim je predmetom gospodarsko*socijalna
strana šume, t. j . odnos šumskog gospodarstva k opštem dobru.