DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 8 <-- 8 --> PDF |
578 Borba oko dugotrajnih ugovora. Borba oko dugotrajnih ugovora. Dugoročni eksploatacijom ugovori nisu samo kod nas pred* metom aktualnih rasprava, već i u drugim zemljama, koje imadu prastarih, zatvorenih šuma. Tako se u svjetskoj stručnoj javnosti već dulje vremena vodi polemika o dugoročnom ugovoru, po kojem bi se imale dati u eksploataciju karpatske šume, koje su po ugovoru o miru pripale českoslovačkoj republici. Malo čudno zvuči, da se ovaj zastarjeli način iskorištavanja šuma kani uvesti u zemlji, koja se ubraja među najnaprednije u pogledu šumarstva. Da to bude razumljivije, mora se uzeti u obzir, da se u Č. S. R. mogu razlikovati 3 stupnja gospodarenja sa šumama. U Češkoj preteže vrlo dobro uređen privatni šumski posjed, koji je isto tako industrijaliziran kao i onaj mali procenat državnih šuma. Na drugom su mjestu slovačke državne šume, koje su još za mađarske ere podignute na drugu etapu gospodare* nja otvaranjem šuma pomoću modernih prometila i njihovim iskorištavanjem u vlastitoj režiji (Čehoslovaci su pošli za korak napred, pa obavljaju i preradu na pilanama u drž. res ži j i.). Na trećem su mjestu velike karpatske šume, snabdjevane tek mrežom vodenih puteva. Ove zahtijevaju ogromne investicije za moderna prometala, koja bi omogućila onakovu intenzivnu eksploataciju, koja je danas kraj vodenih komunikacija nemoguća. Čehoslovačka vlada kanila je prepustiti te šume jednom američkom konzorciju, koji bi sagradio prometala i kupovao sav etat, što bi ga državno šumarstvo ikoristilo u vlastitoj režiji . Značajno je kod toga ugovora, da bi se cijene ustano* vile u zlatnim dolarima unaprijed, a isto bi tako kupci in* vestirali ogromne svote u instalacije tvornica za preradu drveta, u prometala itd. Taj je ugovor našao na veliku kritiku stručne javnosti; napadali su ga najviše bivši gen. direktor drž. šuma ing. Opletal (poznat po tome, što je prekinuvši sa sistemom ugo* vora uzorno uredio šume grčko^istočnih fondova u Bukovini, te je u vlastitoj režiji sagradio moderna prometala te šume isko* rištavao istotako u režiji). Osim drugih napadao je taj ugovor i poznati stručnjak ing. dr. Hufnagl (u Wiener Allg. Forst* u. Jagdzeitungsu). Našeg znanca sa skupštine J. Š. U. u Ljubljani dr. ing. Šimana zapala je teška zadaća, da kao sadašnji gen. direktor drž. šuma brani taj ugovor u ime čsl. vlade. To je on učinio tako na skup* stini čsl. šum. udruženja kao i u stručnim listovima. Nas zanima ova polemika iz više razloga. Uz mnoge ovakove ugovore, koji su već sklopljeni kod nas, naročito u Bosni, kane se u dogledno vrijeme sklopiti još i drugi. Ti se naši ugovori u glavnom razlikuju od ovoga, o kojemu je govor, što kod na s |
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Prodaja drva iz državnih šuma u Potkarp. Rusiji. vodi cijelu eksploataciju kupac, dočim ondje vodi eksploataciju sama država; naprotiv se ondje plaća po u n a * prijed određenim cijenama, dok je kod nas uvedeno percentualno plaćanje. Kod nas se sklapanje ovakovih ugovora drži internom stvari Ministarstva šuma i rudnika pa se nerado gleda svako uplitanje stručne štampe i stručnih udruženja u to pitanje; ondje je naprotiv prepušteno to pitanje javnoj diskusiji, a gen. direktor dr. ing. Šiman zamolio je članove šum. udruženja na njihovoj skupštini u Banskoj Bistrici, da u što većem broju učestvuju u toj polemici, obećavši ujedno, da se ugovor ne će sklopiti »iza zatvorenih vrata« i da će se svi prihvatljivi predloži uzeti u obzir. Iz polemike, koja se razvila naročito između dr. ing. Šimana i ing. Opletala, iznosimo dva članka, iz kojih se razabire jedno i drugo stanovište. Iznosimo ih samo radi informacije naše stručne javnosti sasvim objektivno, pridržavajući si kritiku i stanovište u tom pitanju za kasnije.1 Uredništvo. Dr. ing. Karei Šiman: Prodaja drva iz državnih šuma u Potkarp. Rusiji.2 Nedavno je pod tim naslovom objavio u »Lidovym Novi* nama« g. ing. Opletal, bivši generalni direktor državnih šuma i dobara, seriju opsežnih članaka. U tim člancima bavi se on kris ikom naumljene prodaje drva u Potkarpatskoj Rusiji, koju namerava provesti Ministarstvo poljoprivrede na osnovu po» sebnog zakona o državnom zajmu za investicije u navedene državne šume i na osnovu ugovora o isporuci drva — s ameri* kanskom financijskom grupom Bertron, Griscom i Comp, u New*Yorku uz učestovanje domaćih faktora. O tom projektu Ministarstva Poljoprivrede pisali su također viši šumarski inspektor Frič u »Češkom Lesu«, dalje u »Na= rodnoj politici« gospoda senatori dr. VI. Faček i Vaclav Jansa. "´sini toga pojavili su se u raznim dnevnicima i stručnim čas kušaj iskorištavanja dot. uništavanja državnih šuma. Razumljivo je, da su spomenuti članci pobudili znatnu paž* nju, a najviše je uzbudio šire krugove spomenuti članak struč= njaka g. ing. Opletala. Može se samo pozdraviti, da je tako važna stvar, koja je od dalekosežnog značaja za naše državno šumsko gospodarstvo, postala predmetom javne diskusije i stvarne kris tike, kada je već dospela do stadija ozbiljnih pregovora. 1 Prevod zahvaljujemo dobroti g. stud. ing. Ljubiše Metlaša u Zagrebu. Ur. - Pisano za »Lidové Noviny« kao odgovor na članke g. ing. Opletala. |