DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd. 659


2—3 godine, a i 10—20 god. Prosuđivanje štete po odnosnom
zakonu praktički ne znači ništa, jer su oni, koji šume pale, re*
dovno nepoznata lica, a željeznica po njima prouzrokovane štete
naknađuje doduše po stručnoj procjeni, no te su oštete redovno
ispod faktične direktne i indirektne štete koju bi vlasnik šume
morao primiti za svoju šumu. Kod procjene se rednovno uzimaju
u račun direktne, a skoro nikada indirektne štete, koje je doduše
zbog njihove raznolikosti teško u pravom iznosu pravedno i u
prikladnoj formi u račun uzeti.


Obzirom na to drži J. Š .U., da bi se požarom uništene šume
imale oprostiti od plaćanja poreza najmanje 10 god., i to ako je
izgorela površina veća od 1 ha i ako se vještački mora pošumiti.


Što se tiče oprosta poreza za pošumljena zemljišta navedena
u toč. 5. istoga člana, drži J. Š. U., da bi se tamo određeni broj
godina za privatne sopstvenike imao podići od 10 na 20 god.,
a u šumama općina od 20 na 40 god.


To je potrebno učiniti zato, jer obično u toj dobi počinju
šume svojim sopstvenicima davati neku korist u vidu međupri*
hoda i sporednih šumskih užitaka, pa je pravo, da se od takova
zemljišta plaća porez tek onda, kada ono daje neki prihod.


U protivnom slučaju ako sopstvenici budu morali platiti
porez od mlađih šuma, iz kojih ne mogu imati nikakove koristi,
opravdana je bojazan, da oni neće tih zemljišta pošumljivati, što
nije intencija ove zakonske osnove. Kao primjer spominjem da
porezni zakon u bivšoj Austriji oprašta takove šume od poreza
kroz 25 god., u Francuskoj se jedna trećina zemljarine oprašta
kroz 30 god., u bivšoj carističkoj Rusiji opraštalo se takove šume
kroz 30 god., a zaštitne šume opraštale se od poreza posvema.


Isto tako J. Š. U. drži, da bi se posvema oprostio porez na
zemljišta šuma, koja rastu na t. zv. apsolutno šumskom tlu, te
koja su oblasno proglašena kao zaštitne i zabranbene šume. To
je potrebno učiniti tako zato, jer će njihovi sopstvenici potak*
nuti tim oprostom poreza i sami tražiti, da se takove šume pro*
glase oblasno zaštitnim i zabranbenim šumama, koje će se tako
na tim izloženim zemljištima bar donekle moći sačuvati, što žali«
bože danas nije slučaj, jer su takove šume dosta uništene.


Indirektna korist je daleko veća od direktne koristi zemlja*
rine, jer će na taj način u državi biti manje bujica, vododerina
i opuzina tla, čije uređenje državu stoji daleko više od zemlja*
rine. Osim toga ističe se, da će država od takvih šuma ipak
ubirati porez u vidu poreza na ukupni dohodak, imovinu, koje
će poreze sopstvenici šuma morati plaćati.


IV. J. Š. U. drži, da se sadržana ustanova u 61. 19. »da svaka
kultura zemlje može imati najviše 8 klasa« — ne može na šume
primjeniti jednako kao i na ziratna zemljišta. U šumarstvu nema
zemljišta sa tako finom nijansom dobrote tla kao možda u poljo*
privredi.