DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 30 <-- 30 --> PDF |
660 Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd U glavnom šumska zemljišta mogu biti vrlo dobra, dobra i loša. Dakle najviše 3 bonitetna razreda, a ne 8. No budući da novije prihodne tabele za pojedinu vrst drva sadrže samo 4 bo= nitetna razreda, to J. Š. U. predlaže, da se za šume uzmu 4, a ne 8 razreda. Na manje bonitetnih razreda lakše i sigurnije je od* rediti visinu prihoda šume, pa se čisto iz tehničkih razloga pre* poručuje, da se šume klasificiraju u manje bonitetnih razreda, nego li ekonomska tla. Nadalje J. Š. U. drži, da se na bolja zemljišta ne samo po bogatstvu njegovih mineralnih hranila, nego i po ekspoziciji tla udari veća zemljarina, nego li na lošim i mršavijim zemljištima. Prihod šumskog zemljišta ima se prosuđivati po visini ...* malnog prihoda one vrsti drva, koja dotičnom zemljištu najbolje odgovara, a nipošto po vrsti drva, koja u času procjene slučajno na tom zemljištu raste. Zemljište nije ništa krivo, ako na njemu momentano raste loša vrsta drva, kao n. pr. bukva umjesto hrasta. Kao živ dokaz tome navodim da zemljište jedne prizemne kuće u Zagrebu i Beogradu nije manje vredno od zemljišta jedne 4 spratne kuće, koja je uz staru malo vrijednu čatrnju podignuta ili se želi podići. Praktična korist takove ustanove bila bi ta što bi sopstvenioi šumskoga zemljišta nastojali više svoje šume uz* gajati i vještački sa vrednijom i rentabilnijom vrsti drva, a manje bi se zemljišta posječenih šuma bezbrižno prepuštala pri* rodi, da ona na njemu po volji sije sjemenje raznog šumskog drveća. Na koncu ističe se opravdana nada, da će se šumska zem« ljišta vi manje razreda pravilnije klasificirati, da će biti manje relativnih nepravda učinjenih po organima državne vlasti, no koje će se nepravde zacijelo više događati kod klasifikacije zem* ljišta u više razreda dobrote tla, nego li u manje razreda. V. J. Š. U. odobrava, da se ključ poreza na zemljarinu ne povisuje, nego da na snazi ostaje stari ključ 20 % od čistoga katastralnoga prihoda. Pa i taj stari ključ na oko maleni, može da bude za šumsko gospodarstvo od teških posljedica. Naime po odredbama čl. 20 ima se čisti katastralni prihod za šumsko zemljište odrediti po cijenama drva iz god. 1919.—1922. Te cijene bile su tada vrlo visoke i dosegle su neslućenu visinu, tako da je opravdana bojazan, da će na osnovu tih visokih cijena određena visina poreske osnovice teško teretiti vlasnika šuma. Posljedice za šumarstvo mogu odatle biti nedogledne jer će mnogi izgubiti interes za uzgajanje šuma, te napokon što će jednom ustanov* ljena poreska osnovica ostati dulje vremena na istoj visini, a cijene će naprotiv drvu svakako pasti spram cijena iz prošlih godina. Šumarski stručnjaci kao članovi komisije za određivanje po* reza na zemljarinu nebi smjela biti lica za cijelu državu nego za svaku pokrajinu drugi i to za to, što je danas teško naći spo* sobnih i stručno temeljito obrazovane stručnjake, koji bi dobro poznavali šumske prilike u cijeloj državi. Dotični stručnjaci u |