DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd. toj komisiji moraju u prvom redu vrednost šuma klasificirati po izvedenim prometalima (ceste, željeznice i dr.), jer vrednost šuma leži samo na dobroj izgrađenim putevima i cestama. Relativna visina zemljišne rente, koja nije ništa drugo nego čisti katastralni prihod zemljišta, zavisi o položaju šume prema drvnom trgu. A drvni trg šume je najbliža željeznička stanica. Drvo naime pripada medju takova dobra, koja po svom volu* menu i težini ima malu vrijednost. No ako uz jednake prilike zavisi visina zemjišne rente o cijeni proizvoda, koji opet zavise o prometalima, to prema tome imadu prometne prilike najveći utjecaj na visinu zemljišne rente. U krajevima, gdje su prometne prilike dobro razvijene i sla* bija šuma više vrijedi od bolje šume u kraju gdje nema promet* nih prilika. U krajevima, gdje su prometne prilike slabije raz* vijene, iskorišćuju se šume prebirnim načinom, a pomlađivanje se obavlja prirodnim putem. Drvo iz takih šuma imalo je god. 1919—1922 visoku cijenu, jer je vladala oskudica na drvu, a sredi* vanjem prilika pasti će visoka cijena drvu, te u zapuštenim kra* jevima ne može se poreska osnovica odrediti po visokim čije* nama iz god. 1919—1922. U tu svrhu predlaže J. Š. U., da se ustanovljene cijene iz god. 1919—1922. uzmu u račun sa 50 % manje. To se obrazlaže time što šumsko gospodarstvo obzirom na prometala stoji mnogo lošije od poljodjelstva. Tako su mnoge šume na inače dobrom zemljištu manje vredne od šuma na lo* šijem zemljištu, gdje su ali razvijena prometala. Istina je, da su izgradnjom željeznica mnoge šume postale pristupačnije i došle bliže tržištu, no ta moderna prometala nisu šumarstvu donijela koristi u tolikoj mjeri, koliko poljodjelstvu, što najbolje doka* zuje statistika cijene žita i drva zadnjega decenija prije rata. U krajevima, gdje zemljišni katastar postoji, projurilo je pola vijeka od njegova postanka do danas. U tom dugačkom vremenu nastale su u šumskom zemljištu mnoge promjene, koje se moraju temeljito ispitati i valjano utvrditi. Posvuda su kod nas mnoge šume iskrčene i u ziratna zemljišta pretvorene, dok su u katastru još uvijek upisane kao šume sa neznatim iznosom zemljarine. Katastralni čisti prihod nije jednak faktičnom pri* hodu zemljišta, nego je od njega mnogo manji. Razlog toj nejed* nakosti za šumska tla leži u osobama, koje su tu klasifikaciju provađale, kao i u načinu određivanja katastralnoga čistoga pri* hoda, kod koga se nije uzimao obzir na cjelokupno gospodar* stvo sopstvenika, nego se taj prihod ustanovljivao za svaku i naj* manju šumsku česticu bez obzira na gospodarsku svezu jedne čestice s drugom. Za šumsko zemljište mora se dakle na drugi način odrediti čisti katastralni prihod, nego za ziratna zemljišta. Teško će biti šume zajedno sa ziratnim zemljištima svrstati u grupe i za njih na jednak način izračunavati »srednji broj«, koji će biti stalan |