DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd.


toj komisiji moraju u prvom redu vrednost šuma klasificirati po
izvedenim prometalima (ceste, željeznice i dr.), jer vrednost
šuma leži samo na dobroj izgrađenim putevima i cestama.


Relativna visina zemljišne rente, koja nije ništa drugo nego
čisti katastralni prihod zemljišta, zavisi o položaju šume prema
drvnom trgu. A drvni trg šume je najbliža željeznička stanica.
Drvo naime pripada medju takova dobra, koja po svom volu*
menu i težini ima malu vrijednost. No ako uz jednake prilike
zavisi visina zemjišne rente o cijeni proizvoda, koji opet zavise


o prometalima, to prema tome imadu prometne prilike najveći
utjecaj na visinu zemljišne rente.
U krajevima, gdje su prometne prilike dobro razvijene i sla*
bija šuma više vrijedi od bolje šume u kraju gdje nema promet*
nih prilika. U krajevima, gdje su prometne prilike slabije raz*
vijene, iskorišćuju se šume prebirnim načinom, a pomlađivanje
se obavlja prirodnim putem. Drvo iz takih šuma imalo je god.
1919—1922 visoku cijenu, jer je vladala oskudica na drvu, a sredi*
vanjem prilika pasti će visoka cijena drvu, te u zapuštenim kra*
jevima ne može se poreska osnovica odrediti po visokim čije*
nama iz god. 1919—1922. U tu svrhu predlaže J. Š. U., da se
ustanovljene cijene iz god. 1919—1922. uzmu u račun sa 50 %
manje. To se obrazlaže time što šumsko gospodarstvo obzirom
na prometala stoji mnogo lošije od poljodjelstva. Tako su mnoge
šume na inače dobrom zemljištu manje vredne od šuma na lo*
šijem zemljištu, gdje su ali razvijena prometala. Istina je, da su
izgradnjom željeznica mnoge šume postale pristupačnije i došle
bliže tržištu, no ta moderna prometala nisu šumarstvu donijela
koristi u tolikoj mjeri, koliko poljodjelstvu, što najbolje doka*
zuje statistika cijene žita i drva zadnjega decenija prije rata.


U krajevima, gdje zemljišni katastar postoji, projurilo je
pola vijeka od njegova postanka do danas. U tom dugačkom
vremenu nastale su u šumskom zemljištu mnoge promjene, koje
se moraju temeljito ispitati i valjano utvrditi. Posvuda su kod
nas mnoge šume iskrčene i u ziratna zemljišta pretvorene, dok
su u katastru još uvijek upisane kao šume sa neznatim iznosom
zemljarine. Katastralni čisti prihod nije jednak faktičnom pri*
hodu zemljišta, nego je od njega mnogo manji. Razlog toj nejed*
nakosti za šumska tla leži u osobama, koje su tu klasifikaciju
provađale, kao i u načinu određivanja katastralnoga čistoga pri*
hoda, kod koga se nije uzimao obzir na cjelokupno gospodar*
stvo sopstvenika, nego se taj prihod ustanovljivao za svaku i naj*
manju šumsku česticu bez obzira na gospodarsku svezu jedne
čestice s drugom.


Za šumsko zemljište mora se dakle na drugi način odrediti
čisti katastralni prihod, nego za ziratna zemljišta. Teško će biti
šume zajedno sa ziratnim zemljištima svrstati u grupe i za njih
na jednak način izračunavati »srednji broj«, koji će biti stalan