DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd umnožitelj za razrez poreza na zemljišta dotične grupe (čl. 25). Ta poteškoća leži u tom, što u pojedinoj procjenjenoj grupi može biti različitih šuma po vrsti drva, starosti i načinu uzgajanja, koje se u svojoj vrijednosti međusobno znatno razlikuju, a za njih je »srednji broj« nemoguće izračunati. Ne samo nemoguće, nego je to i nepravedno tako činiti, jer je razlika u vrijednosti šumskoga zemljišta po vrsti drva i blizini prometala daleko veća, nego izmedju ziratnih zemalja iste grupe. Čisti prihod šumskog ili ziratnog zemljišta je njegova zemljišna renta, koja je jednaka razlici izmedju sirova prihoda (brutto prihoda) i upotrebljenih sviju troškova. Ima li se prema pojmu zakona o zemljarini udariti porez samo na zemljište, to je polučena zemljišna renta onaj iznos, koji se ima oporezovanju podvrći. No sada nastaje pitanje, da li je kod šumskoga gospodarstva ispravno i opravdano samo zemljište oporezovati? Pri tom se ima razlikovati potrajno godišnje gospo* darenje od prekidnog gospodarenja. Ta dva raz* lična načina šumskog gospodarenja sastoje se u ovome: Da se iz jedne šume može svake godine zrelo drvo sječi, mora u toj šumi biti toliko sastojina, koliko turnus ili ophodnja broji godina. Pa ako je turnus 100 god. mora u šumi po tom po* stojati sastojina od 1, 2, 3, 4.. . 99 i 100 god., koje se medju* sobno po dobi razlikuju i koje zapremaju jednake površine. Sjekuć u jeseni najstariju 100 god. staru sastojinu dolaze sledeće goidne na red za sječu sadanja 99 god. stara šuma itd. Taj način gospodarenja zove se »potrajno godišnje gospodarenje« (Nach= haltsbetrieb) za razliku od »prekidnog gospodarenja« (Aus= setzender Betrieb), koje se sastoji u tom, da se šuma posiječe, zatim pomladi i čeka dok do sledeće sječe dozrije. Sliku ovog posljednog načina gospodarenja daju nam male seljačke šume, dok onog prvog šume većih površina države, općine i bogatih sopstvenika. J. Š. U. smatra svojom dužnošću da ukratko prikaže način oporezivanja šuma jednog i drugog načina gospodarenja. 1. Oporezovanje šume u kojoj se potrajno godišnje gospodari. Prihodi, koje dobiva posjednik šume uređene za potrajno go= dišnje gospodarenje, sastoji se iz: zemljišnerenteikama* ta drvn e mase , koja se u šumi nalazi. Drvna glavnica, koja često reprezentira 80—90% vrijednosti cijele šume, čini da se šuma može potrajno godišnje uživati. Za vrijednosti iznosa drvne glavnice je posjednik šume bogatiji od posjednika poljo= djelskoga zemljišta jednake površine i dobrote. Ako se kod ovoga načina gospodarenja oporezuje samo zemljišna renta, to ostaje ne oprezovana drvna glavnica, koja predočuje snažno vrelo prihoda vlasniku šume. Iz toga bi slijedilo, da se šuma u kojoj |