DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd


umnožitelj za razrez poreza na zemljišta dotične grupe (čl. 25).
Ta poteškoća leži u tom, što u pojedinoj procjenjenoj grupi može
biti različitih šuma po vrsti drva, starosti i načinu uzgajanja,
koje se u svojoj vrijednosti međusobno znatno razlikuju, a za
njih je »srednji broj« nemoguće izračunati. Ne samo nemoguće,
nego je to i nepravedno tako činiti, jer je razlika u vrijednosti
šumskoga zemljišta po vrsti drva i blizini prometala daleko veća,
nego izmedju ziratnih zemalja iste grupe. Čisti prihod šumskog
ili ziratnog zemljišta je njegova zemljišna renta, koja je jednaka
razlici izmedju sirova prihoda (brutto prihoda) i upotrebljenih
sviju troškova. Ima li se prema pojmu zakona o zemljarini udariti
porez samo na zemljište, to je polučena zemljišna renta onaj
iznos, koji se ima oporezovanju podvrći. No sada nastaje pitanje,
da li je kod šumskoga gospodarstva ispravno i opravdano samo
zemljište oporezovati?


Pri tom se ima razlikovati potrajno godišnje gospo*
darenje od prekidnog gospodarenja. Ta dva raz*
lična načina šumskog gospodarenja sastoje se u ovome:


Da se iz jedne šume može svake godine zrelo drvo sječi,
mora u toj šumi biti toliko sastojina, koliko turnus ili ophodnja
broji godina. Pa ako je turnus 100 god. mora u šumi po tom po*
stojati sastojina od 1, 2, 3, 4.. . 99 i 100 god., koje se medju*
sobno po dobi razlikuju i koje zapremaju jednake površine.
Sjekuć u jeseni najstariju 100 god. staru sastojinu dolaze sledeće
goidne na red za sječu sadanja 99 god. stara šuma itd. Taj način
gospodarenja zove se »potrajno godišnje gospodarenje« (Nach=
haltsbetrieb) za razliku od »prekidnog gospodarenja« (Aus=
setzender Betrieb), koje se sastoji u tom, da se šuma posiječe,
zatim pomladi i čeka dok do sledeće sječe dozrije. Sliku ovog
posljednog načina gospodarenja daju nam male seljačke šume,
dok onog prvog šume većih površina države, općine i bogatih
sopstvenika.


J. Š. U. smatra svojom dužnošću da ukratko prikaže način
oporezivanja šuma jednog i drugog načina gospodarenja.
1.
Oporezovanje šume u kojoj se potrajno
godišnje gospodari.
Prihodi, koje dobiva posjednik šume uređene za potrajno go=
dišnje gospodarenje, sastoji se iz: zemljišnerenteikama*
ta drvn e mase , koja se u šumi nalazi. Drvna glavnica, koja
često reprezentira 80—90% vrijednosti cijele šume, čini da se
šuma može potrajno godišnje uživati. Za vrijednosti iznosa
drvne glavnice je posjednik šume bogatiji od posjednika poljo=
djelskoga zemljišta jednake površine i dobrote. Ako se kod
ovoga načina gospodarenja oporezuje samo zemljišna renta, to
ostaje ne oprezovana drvna glavnica, koja predočuje snažno vrelo
prihoda vlasniku šume. Iz toga bi slijedilo, da se šuma u kojoj