DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd. 663 se vodi potrajno gospodarenje ima oporezovati prema šum* skoj renti, a ne prema zemljišnoj renti. No daljnja konsekvencija toga bi bila, da se od zemljišta, obraslog šumom plaća više poreza, nego od toga zemljišta, kada bi se kao ziratno tlo iskorišćivalo. Stari zakon o zemljarini u krajevima bivše Austrougarske nisu usvojili načelo da se porez za šumska zemljišta propisuje po šumskoj renti, nego su tu rentu identificirali sa zemljišnom ren* tom ziratnog tla, pa su šumu oporezovali jednako kao i oranicu i livadu. Ako tome dodamo, da su prihodi šuma bili prije procje* njivani na osnovu niske cijene drva, i da svi prihodi šume nisu bili točno fiksirani, to vidimo, da se šumskom gospodarstvu prije pogodovalo pred poljoprivrednim gospodarstvom. J. Š. U. to danas ne traži, ali ne može odobriti, da se porez na šumsko zemljište odmjeruje po horentno visokim cijenama drva kao i po metodi, koja za šumsko gospodarstvo ne odgovara (čl. 20.) i koja ne vodi računa o prilikama, o kojima zavisi vri* jednost šuma. Da se gore istaknuti način oporezivanja šumskog i ziratnog zemljišta što jasnije predoči, navada se sledeći primjer: Ako je A. posjednik šume od 100 ha površine, koja je po* trajno godišnje uređena sa turnusom od 100 god., te ako je B. posjednik ziratnoga zemljišta također od 100 ha površine i jed« nake dobrote. Prihodnja vrijednost zemljišta u oba slučaja neka iznosi 1400 Din; ako je p 3%, to zemljišna renta iznosi 1400 X 0.03 = 42 Din po ha. Posjednik šume A. dobiva ali iz nje godišnji prihod 17.500 Din po ha, a od koje svote otpada na zemljišnu rentu 4200 Din (za 100 ha), a ostatak od 13.300 Din otpada na kamate drvne mase cijele šume. Pošto poreska stopa iznosi 20% od katastralnoga čistoga prihoda, to bi posjednik šume A. od svoga godišnjega prihoda 17.500 Din morao platiti poreza od 17.500 X 20% = 3500 Din; od te svote otpada na zemljište 4200 X 20% = 840 Din (za svih 100 ha), a razlika od 3500 — 840 = 2660 ide na drvnu masu šume. Posjednik ziratnoga zemljišta B. dobiva godišnje čisti pri* hod ili zemljišnu rentu 4200 Din, te bi od toga imao platiti poreza 4200 X 20% = 840 Din. Istu količinu poreza plaćao bi posjednik šume A., ako bi se oporezovala zemljišna renta, što je neispravno, jer on godišnje dobiva iz šume 13.300 Din više od posjednika ziratnoga zemljišta (17.500 — 4200). Za godišnji višak na prihodu od 13.300 Din jest posjednik šume bogatiji, a taj prihod pret* stavlja vrijednost drvne mase šume, koja u ovom slučaju iznosi Protiv oporezivanja drvne mase šume moglo bi se navesti, da se kod posjednika ziratnog zemljišta B. ne oporezuje ni nje* |