DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd.


kao prilog molbi za uvaženje račun rentabilnosti, a visinu po=
pusta ograničiti recimo najviše do 50% čistog prihoda.


Glede procene za nas je nadasve važan 51. 139. Tu moramo
zahtevati odnosno predlagati, da se dade reč šumarskom struč*
njaku. Kako kod ispitivanja bilansa radova u režiji, tako isto u
slučaju prodaje na panju itd. sve elemente računanja može pra*
vilno oceniti jedino potpuno školovan i praktičan stručnjak.
»Ako se prodaje seča za više godina od jedan put, ima se ku*
povna cena i troškovi izrade podeliti po broju godina seče, pa
čist prhod za svaku godinu odvojeno proračunavati i poreska
stopa prema tome odrediti.« »Prihod se ima uvek i za ono zem=
ljište računati, koje je privremeno oslobođeno od poreza.«


Te odredbe stoje što se šumarstva tiče, u nekom protuslove
Iju sa onom odredbom čl. 133., »bilodaihje faktičnopri*
mio ili da nanjih imaprava«, pošto se ovaj član obazire
samo na faktične seče a ne na onaj prirast vrednosti, koji se
eventualno i nije koristio. Za redovne seče u uređenom gospodar*
stvu ovo bi posve dostajalo, no to se u vrlo retkim slučajevima
događa. Ovo je doduše vrlo komodno stanovište, no nije pra*
veđno. Zato predlažemo, da se ovaj član (čl. 139.) u
pogledu šumarstva popuni odnosno izmeni ta*
ko, da godišnja bilanca ima redovno da služi
kao pripomoć, a nikako ne kao jedino mero*
davna . Pravilna i merodavna može biti jedino šumsk a
renta , to jest porast dobara, koje dotičnik mož e ukoristiti,
bez umanjenja prvotne imovine, bez obzira na to, da li ih je
faktično i iskoristio. Doduše ova se manjkavost donekle isprav*
lja porezom na imovinu, no samo u nekoj meri, pošto puštanje
finansijski prestarog drveta u sastojini bez ukorištavanja može
značiti čak i kasniji gubitak prihoda od seče. Velika je ovde raz*
lika između poljoprivrede i šumarstva, pošto poljoprivreda ra*
čuna te se izživi u poreskoj godini, dok šumarstvo redovno ne.
Zato je potrebno, da u ovaj član uniđe pojam
šumskerente , koju treba proračunati za sve šumske objekte
pojedinog gospodarstva po znanstvenoj metodi, što može uraditi
jedino stručnjak. On će tada lako ustanoviti eventualne prehvate
u prihodu, koje treba podeliti na naredne godine, a bilanca, gde
postoji, pokazat će mu, da li postoji gubitak prihoda, koji se ima
odbiti, ili ne postoji (čl. 136., tč. 4.)


Egzistenčni minimum (3600 Din), predviđen u tč. 6. čl. 128.,
koji je slobodan od ovog poreza, premalen je i morao bi se bar
na dvostruko povisiti. Prema tome menjala bi se poreska stopa
(čl. 144).


Što se progresije tiče, čini nam se opravdanom, premda de*
luje protivno poduzetnosti pojedinaca. Naročito treba točnog
razmotrenja te odredbe u vezi sa progresijom kod ukupne imo*