DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 52 <-- 52 --> PDF |
682 Vlastita režija u praksi. Ing. Franjo Ravnik (Srednje): Vlastita režija u praksi. (Osvrt na »Iskorištavanje đrž. šuma u vlastitoj režiji« od ing. Milana Marinovića.) Pitanje izrade drveta u vlastitoj režiji ne samo da ne silazi s dnevnog reda, nego što dalje, postaje sve aktualnijim. To je pokazao šumarski kongres u Beogradu i u Ljubljani, a osobito brošura ing. Marinovića »Iskorištavanje drž. šuma u vlastitoj režiji«. Duboko zamišljeni, te svestrano veoma dobro obrađeni sadržaj zaslužuje da mu posvetimo mnogo pažnje, te da sve, što je u brošuri rečeno pređe u krv svakome šumaru i stručnjaku, a osobito svim mjerodavnim faktorima. Gosp. ing. Marinoviću moramo biti zahvalni, da se je prihvatio ovoga nezahvalnog rada, nezahvalnog zato, jer je svojim nazorima stekao sigurno mnogo neprijatelja ne samo među trgovcima sa divotom nego na žalost također među nekim šumarima, koji ne shvaćaju svog poziva te ne vide, da jedini spas naših šuma leži u racijonalnom iskorišćavanju šuma u vlastitoj režiji. Ali ideja režije dobiva sve veće simpatije, i skoro svi faktori su već došli do spoznanja, da će režija biti u budućnosti jedini način gospodarenja i to ne samo radi finansijelnih, nego i radi uzgojnih momenata, ne spominujući ovdje sve ostale prednosti koje su u potankosti tako pregledno istaknute u spom. brošuri. Ideja iskorišćavanja šuma u vlastitoj režiji prokrčiće sebi put i kod nas, jer je nosi sobom duh vremena i veliki napredak šumarskih znanosti, koje sve diktiraju taj način iskorištavanja šuma. Dakako da šumari ne smiju pri tome ostati skrštenih ruka, nego moraju sve svoje sile i sve svoje znanje posvetiti toj ideji. Trebalo bi postepeno, ali ubrzanim tempom poduzeti sve mjere, da se priudese prilike tako, da se šume mogu iskorišćavati u vlastitoj režiji. Ako velim ubrzanim tempom, ne mislim da bi preko noći mogli prekinuti sa svim dosada uobičajenim načinima iskorištavanja, te sve šume iskorištavati u vlastitoj režiji, jer će i ubrzanim tempom dugo godina trajati (osobito kod nas u Bosni radi terenskih i drugih poteškoća), dok se ne stvore takve prilike, da će se režijsko poslovajne moći svagdje uvesti i sa uspjehom voditi. Pogotovo se u današnjim prilikama momentano ne mogu iskorišćavati u vlastitoj režiji velika suvisla šumska područja, naglašujem u današnjim prilikama, pod kojima danas upravitelj mora raditi u vlastitoj režiji. Svaki šumar, koji je zaposlen kod režije zna vrlo dobro, s kakvim poteškoćama je skopčano danas vođenje režijskog poslovanja. Treba da se najprije ispune neki preduvjeti, a ti su: jasno određena šumarska politika, sve potrebne investicije za izradnju izvoznih naprava, koje treba na temelju precizno izrađenog i dobro promišljenog plana izvesti, i temeljs na reorganizacija administrativne šumarske službe, jer je danas osoblje optere* ćeno sitnicama birokratskog sitema, te nema ni vremena, da posveti veću pažnju vanjskoj službi, to jest glavnoj i najglavnijoj službi šumara. Njima treba i kod |
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Vlastita režija u praksi. 683 direkcije i kod uprava dati što više slobode i širi djelokrug, jer ga danas one* mogućuje veliki, nepraktični i spori birokratizam, te koncentracija svih i manje važnih stvari kod ministarstva. Ovdje bi konkretnim primjerima mogli obrazlo» /iti sve slabe strane sporog birokratizma i koncentrisanja svih poslova kod Ministarstva, koji onemogućuje upravitelju, da na vrijeme izvršava godišnji preliminar, jer mu je to radi dugog čekanja raznih odobrenja sa strane direkcije i sa strane Ministarstva sasvim nemoguće. Da pri tome svaki savjesni upravitelj gubi volju za rad, koja mu se u takvim slučajevima upravo ubija, nije potrebno naglašavati. Gosp. ing. Marinović je u svojoj brošuri objelodanio i rastumačio značenje i opću korist vlastite režije tako tačno i sve strano, da nije potrebno tome svemu još nešto pridodati. Hoću samo da se osvrnem na temeljne misli u brošuri gosp. ing. Marinovića, te da ih osvijetlim sa stanovišta faktičnog rada u vlastitoj režiji, koji sam rad izbliže promatrao za vrijeme svoje prakse u režijskom poslovanju šumske uprave u Srednjem. Većinom su sve šume koje se nalaze u blizini željeznica već iskorištene, te radi toga treba početi sa iskorištavanjem udaljenih šumskih kompleksa. Prvi preduvjet iskorištavanja tih udaljenih šuma je izgradnja izvoznih naprava, jer time u prvome redu omogućujemo povoljni porast šumske takse. Gosp. ing. Ma* rinović je s pravom u svojoj radnji osobito naglasio izgradnju izvoznih naprava jer je pravo shvatio, koliko važnost imadu ove u moderno uređenom gospo* darstvu. Baš iz ovih razloga, jer se bez dobrih izvoznih naprava ne da inten* zivno režijsko poslovanje ni zamisliti, posvetio je ovom pitanju i prije već mnogo pažnje1 i opozorio. da su izvozne naprave prvi preduvjet uspješnom šumskom gospodarenju. Izgradnjom izvoznih naprava ne samo da se izvoz drveta iz šume do stovarišta pojeftinjuje, te prema tome i šumska taksa raste, nego dobivamo i Ijepu i neoštećenu robu, što kod prodajne cijene opet igra ne malu ulogu. Treba samo pogledati robu, koja je u nedostatku dobrih izvoznih cesta izvučena volovima po šumskim putevima, pa ćemo odmah vidjeti da izgrad* nja dobrih izvoznih naprava nije od malenog značaj. Radi pomanjkanja prometila je taj izvoz kod nas običajan te drvo tim načinom izvučeno, čini na kupca loš utisak, te radi toga ne možemo ni postići dobre prodajne cijene, koju bi sigurno bili postigli, da drvo nije vučenjem tako oštećeno. Naš ovdašnji seljak služi se još uvjek prastarim kolima na običnim neizgrađenim putevima. Razumljivo je, da je uradnja na ovim lošim putevima i nespretnim kolima veoma malena, bez obzira na to što se takvim izvozom mrcvari i izvozno blago. U koliko je moguće, mogli bi se ovi putevi sa malim troškovima popraviti za promet sa boljim i modernim kolima, kako je to ovdješnje režijsko poslovanje učinilo. Stvar izgleda na prvi pogled veoma neznatna, ali režiji bi za prvi početak i ovo pridonijelo mnogo uspjeha, i dok ne možemo dobiti većeg investicijskog novca, moramo vlastitoj režiji pomoći i s manjim sredstvima, ako hoćemo da dođemo do veće šumske takse. Vidi se jasno, kako veliko značenje imadu u prvome redu prometila, pa bila još tako jednostavna. Ako pomislimo, koliko naših šuma propada i trune, osob.to ovdje u Bosni u zabitnim krajevima i to sve samo radi pomanjkanja 1 Vidi Sum. list 1922.. str. 662. etc. 4* |
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 54 <-- 54 --> PDF |
684 Vlastita režija u praksi. prometnih sredstava, onda ne bismo smjeli niti trenutka više odlagati njihovu izgradnju, i to svih vrsta prometala, koja dane prilike diktiraju. Čim bude ovo odlaganje dulje, tim će veću štetu imati država, koja ne ide samo u hiljade nego u milijune. Ako se velikim poduzećima, koja imadu u očima samo vlastiti interes, amortiziraju sve prometne naprave, zašto se ne bi amortizirale vlastitoj režiji, dakle državi, koja bi morala biti najveći šumski poduzetnik, i koja ne bi osnivala prometila samo na kratko vrijeme, kao što obično rade privatnici, nego bi te naprave dobile karakter trajnosti. Svakako bi trebalo za veće naprave mnogo investicijonog kapitala. Kako bi mogli potrebni investicijoni kapital do» baviti na najzgodniji način, istakao je već potanko gosp. ing. Marinović u spom. članku. Što se tiče izrade drveta odnosno dimenzijoniranja primjetio bih, da se režijsko poslovanje drži još uvijek u okviru prijaznog propisa starih tržišta, te se još uvijek nije prilagodilo potrebama današnjeg konzuma, jer su se poslije rata prilike posve promijenile te su na površinu izbila druga konzumna sre« dišta s drugim potrebama. Trebalo bi ipak i kod režije da posvetimo veću pažnju potrebama sadašnjih tržišta, koja traže druge dimenzije i proizvađati drvo u takvim dimenzijama, kakve trebaju ta nova tržišta. Svakako´ bi se morali što prije prilagoditi novim prilikama, te početi izrađivati barem one dimenzije, koje traže trgovci, što stalno kupuju režijsko drvo kod pojedinih uprava. Po» teškoće, koje bi bile sa ovim prelazom spojene, ne bi se baš tako jako osjetile u poslovanju vlastite režije, a postigle bi se kud i ....> veće prodajne cijene. Vlastita režija, odnosno upravitelj s organima, koji su kod režije zaposleni, morali bi voditi strogu kontrolu kod izrađivanja u šumi. Bez većih poteškoća bi se i režijski radnici (koji su stalni) u najkraćem vremenu tome priučili. Zašto ne bi režija u tom pogledu mogla učiniti isto, što može privatno poduzeće? Ra= žurnije se, da bi se moralo povjeriti taj posao samo savjesnim i stručno naobra» ženim organima, te ih zato posebno nagraditi. Treba nam protuteža, koja će stalno biti proti tome, da ne nastanu veliki trustovi, koji bi doveli čitavu trgo= vinu s drvetom u par ruku, te istu monopolizovali za razne finansijske grupe. A gdje ćemo naći tu protutežu? Samo poslovanjem u vlastitoj režiji, koja treba da omogući manjim i najmanjim pilanama dovoljno režijskog drveta, i to sa licitacijama i manjih količina drveta, koje mogu kupiti ne samo veća poduzeća, nego i male pilane. S uvađanjem režijskog poslovanja je dakle prije svega pružena prilika i manjim poduzećima, da se opskrbe s drvetom, koja poduzeća radi premalog kapitala inače ne mogu da konkurišu većim trgovcima. Gosp. ing. Marinović je posve tačno istekao u svojoj brošuri, da se mogu obavljati dražbe s 500—1000 m3 najedanput, čime bi vlastita režija omogućila našoj mladoj, nacijonalnoj industriji, koja osim malih iznimaka ne razpolaže s većim kapitalom, krepak i solidan razvitak, te bi udružene mogle konkurirati u tu i inostranstvu velikim poduzećima, od kojih imadu na žalost najveću korist samo stranci. O načinu iskorištavanja šuma, t. j . da li će se šume odjednom posjeći, ili da li će se stabla postepeno vaditi, mislim da u našim ovdašnjim prilikama ne treba gubiti riječi. Ciste sječe iziskuju umjetno pomlađivanje, a umjetno pomlađivanje skopčano je s tako velikim izdacima, da o redovitim sječama ne može biti ni govora, osim ako ta sječa nije potrebna iz kakvih drugih raz» loga. U obzir dolazi i finansijalna strana toga pomlađivanja, jer je podizanje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Vlastita režija u praksi. 685 potrebnih ograda veoma skupo, a bez njih je svako umjetno pomlađivanje bezsmisleno. Ali pokraj svega toga govore protiv umjetnom pošumljivanju još svi oni razlozi, koje navada g. ing. Marinović u svojoj brošuri. Jasno je iz svega toga, da moramo oplodnoj i prebornoj sječi posvetiti najveću pažnju, te je staviti u prvi red. To se s uspjehom može provesti samo poslovanjem u vlastitoj režiji. Samo kod poslovanja u vlastitoj režiji može upravitelj uzeti sve uzgojne momente u obzir, jer nije vezan nikakvim ugovorom. Način eksploatisanja pomoću dugotrajnih ugovora ostavio je veoma loše i tokom vremena veoma štetne poslijedice. U mnogim slučajevima, gdje je firma iskorišćavajući pojedine djelove svoga područja investirala ogromne ka* pitale za dobavu drveta, ili jer je htjela izbiti što veću korist i dobit, zatražila je izvadivši ugovorom određeni procenat iskorišćavanja iz sastojina, da joj se dozvoli ponovna sječa preko toga procenata, što im je prijašnja vlada obično dozvoljavala. Na taj je način odviše isječena sastojina, koja je kasnije trpjela još i od vjetrova te je ostala mjesto prorjeđene šume s bujnim pomlatkom sasvim devastirana šuma. I iz tih razloga moramo danas težiti za režijskim poslovanjem, koje jedino omogućuje pravo odgajanje sastojina, jer upravitelj imade ´u režijskom poslovanju mnogo slobodnije ruke, što se tiče provađanja sječe, te radi toga može posvetiti mnogo više pažnje samoj sječi i provađati je na taj način, da opstanak šume ne bude ugrožen odnosno, da se na mjesto stare sastojine što sigurnije podignu nova. Što se tiče doznake stabala mora upravitelj povjeriti taj posao samo savjesnim i stručno naobraženim organima, te voditi najveću kontrolu, jer najmanja pogrješka lahko može pokvariti čitavu sječu. Sama je praksa pokas zala, da doznačivanje nije tako jednostavan posao, te da tome treba posvetiti veliku pažnju, što je isto moguće samo kod poslovanja u vlastitoj režiji. Mnogo veći uspjeh pokazalo bi poslovanje režije, kad bi razpolagali s više organa i kad bi bili srezovi manji, na što je gosp. ing. Marinović također posebno upozorio. Obično moraju organi prevaljivati dug put, dok ne stignu na mjesto doznačivanja, te su već prije doznake umorni, pa ne mogu svu pažnju više koncentrisati na posao doznake. Pokraj toga su organi preopterećeni mnogim drugim poslovima kao izdavanjem servituta, realizovanjem maloprodaja, čus vanjem šuma itd., te iz ovoga razloga ne mogu doznaku obavljati tačno i sa= vjesmo. Istotako, a to je veoma važno, ne može ni upravitelj posvetiti radi prevelike udaljenosti sječina i opterećenja drugim poslovima, toliko pažnje doznaci, kako bi to htio i morao. Što se tiče čuvanja podmlatka pri obaranju i izvozu drveta iz šume, te šumskog reda, govore također svi razlozi u prilog poslovanju u vlastitoj režiji. Više nego pisane riječi pokazuje to praksa sama. Napadna je razlika između sječa, gdje je sjekla firma, i on:h, koje su se iskorišćavale u vlastitoj režiji. A to je samo po sebi razumljivo. Kupac odnosno firma se ne brinu za bu= dućno-st same sastojine, nego obara i izvlači onako, kako je za njega povoljs nije, i kako će proći s manje troška, te tu ne pomažu ni stroge odredbe u ugo= vorima i predviđene globe, kao ni nadzor šumskog osoblja, koji radi velikih površina ne može biti tako intenzivan, kako bi to moralo biti. Podmladak pokraj oborenih stabala kao i na mjestima izvoza je skoro uvijek uništen. Ne tajim, da se u sječama može očuvati sav podmladak, ali se ipak tolike |
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 56 <-- 56 --> PDF |
686 Vlastita režija u praksi. štete ne pojavljuju u režijskim sječama, koje su sada urednije vođene. Razlog tome je lako naći. Radnici stoje pod izravnim nadzorom šumarskog osoblja, a osim toga može režijsko poslovanje zaposliti kroz cijelu godinu manje više stalne radnike, koji se lahko priuče zahtjevima šumskog osoblja, te tako po= svećaju veću pažnju podmlatku i šumskome redu, jer im se eventualna šteta naplati od jamčevine zadržane pri isplatama, koja im se vraća tek nakon uredno svršenog posla. Povećanje prihoda državnih šuma, koje se iskorišćuju u vlastitoj režiji, je kud i kamo veće ma od kojeg bilo drugog načina iskorišćavanja. Gosp. ing. Marinović navada dovoljno mnogo primjera iz svih krajeva naše države, gdje je režijsko poslovanje već uvedeno, te se iz ovih podataka može najlakše pro» cijeniti veliki finansijalni uspjeh vlastite režije. Želio bih k tome navesti još nekoliko primjera ovdješnje režije. Za crnogorične izvale i sušike u nekom šumskom predjelu (oko 15 km daleko od šumske koturače) bila je lanjske go* dine raspisana dražba sa prosječnom iskličnom cijenom od 9 Din po m3 ko» risnog i ogrijevnog drveta, a da se dražbi nije nitko odazvao. Uprava je izradila i izvukla ovo drvo u vlastitoj režiji te će prema sadašnjim cijenama, prodavši drvo na željezničkoj stanici, postići šumsku taksu od 90 Din po ms korisnog drveta. Istotako je izradila uprava na drugom mjestu u vlastitoj režiji drvo, za koje je dobila ponudu samo od 50 Din na panju. Rezultat režije bila je šumska taksa od 120 Din, odnosno 165 Din po m3 za drugu partiju. U drugom šumskom predjelu povućiće uprava prema sadašnjim prodajnim cijenama naj* manje 140 Din u ime takse na panju, dok jpi za drugo drvo u istom predjelu polučeno na dražbi lanjske godine samo 50 Din po m3 na panju. Prema sas dašnoj jednoj ponudi od 15 Din za 1 m3 crnogoričnog drveta na panju u drugoj jednoj šumi, stoji nasuprot šumska taksa od 100 Din za drvo izrađeno u vlas stitoj režiji. U svim tim slučajevima pokazala je režija tako ogroman finansi» jelni uspjeh, te mislim da drugog komentara k tome uopće ne treba, jer se već iz tih data jasno pokazuje uspjeh poslovanja u vlastitoj režiji. Prihodi državnog šumarstva ne bi poskočili samo dvostruko, kako to veli gosp. ing. Marinović, nego bi bili još mnogo veći, kad bi se drvo izrađivalo u vlastitoj režiji, a da ne spominjem još sve ostale prednosti u gospodarstvenom i uzgoj» nom pogledu. Veliki korak napred učinilo bi poslovanje u vlastitoj režiji, ako bi se počelo raditi bez akordanata, te bi se onda i u punom smislu riječi mogla nazvati »vlastita«. Sa strane akordanata osobito kod firma s dugotrajnim ugovorima, bivaju radnici veoma često iskorišćavani i na razne načine prikraćeni. U režijskom poslovanju nemamo više velikih akordanata, nego se posao povje» rava manjim akordantima, koji obično potječu iz samoga naroda, ili ih radnici sami odaberu prije, nego što će svoj posao primiti, tako da je iskorišćavanje radnika gotovo isključeno. Da možemo u režiji sa uspjehom raditi i bez akor= danata, morali bi u prvome redu smanjiti sadašnje prevelike uprave. Iskusni šumski organi mogli bi voditi u šumi sav posao mjesto akordanata. Na dlanu je, da se radnici pri tome ne bi nikako prikraćivali, te bi još osim toga sva dobit akordanta ostala državi, koja bi ovim novcem mogla organima i radni* cima poboljšati stanje. Ovo se ne bi moglo provesti dok se ne poveća broj organa ili ne smanji prevelika područja bosanskih uprava. Ako se pomisli, da |
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Vlastita režija u praksi. 687 ima n. pr. uprava Srednje oko 60.000 ha površine, te da je povjereno to veliko područje upravitelju, kojemu stoji na razpolaganje svega samo 20 organa, mora svaki uvidjeti ogroman posao, što ga mora upravitelj obavljati. Unatoč svemu tome vodi se prilično veliko režijsko poslovanje, što se najlakše može prosuditi iz predloženog preliminara za 1923/24, koji je zaključen sa preko 3,000.000 Din čistog prihoda, i preko 35.000 m3 crnogoričnog korisnog i majdanskog drveta. Mislim, da ovi podaci dosta jasno govore. Reasumirajući dakle sve ovo, što je gore rečeno i uvaživši mišljenje i prvaka šumske struke iz naših drugih krajeva, dolazimo do zaključka, da je iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji mnogo povoljnije, nego li iskorištavanje putem ugovore, te za to treba eksploataciju putem ugovora zabaciti. Stavivši se dakle na bazu modernog šumskog gospodarstva treba, kako to ističe gosp. ing. Marinovič, da se najprije pripravi teren za gospodarenje u vlastitoj režiji. Radnja gosp. ing. Marinovića sa praktične strane, je od neprocenljive vri* jednosti, jer je osobito naglasio momente, koji su za praktično vođenje režij« skog poslovanja od najveće važnosti, a to je u prvom redu izgradnj a prometnih naprava i reorganizacija administrativne službe, supsu« mirajući ovamo i stručnu naobrazbu osoblja i intenzivniji rad u manjim šum« skim upravama. Zato je već na početku istaknuto, da treba u prvome redu pri» baviti potrebna novčana sredstva za izgradnju izvoznih naprava, jer se bez investicije ne da zamisliti nikakovo gospodarenje ni iskorišćavanje. Nadalje treba broj šumskih činovnika povećati pružajući mladim ljudima prilike, da se izobraze, i pobrinuti se za što veći broj šumsko_tehničkog osoblja sa odgo* varajućom naobrazbom. I napokon treba reorganizirati administrativnu službu, ostavljajući upraviteljima u gospodarenju što slobodnije ruke u okviru preli* minara, jer se riješenjem pojedinih pitanja u drugoj i prvoj instanci veoma često propušta najpovoljniji momenat za riješenje toga pitanja, što je za poslo= vanje uvijek od velike štete. Dovoljno je, ako Ministarstvo ispita i odobri sam preliminar za pojedine godine. Uprave bi trebale posve samostalno da pro* vađaju taj preliminar, a direkcija da vodi intenzivniji nadzor, te da ujedno upravitelja upućuju i pomažu u njegovom poslovanju, te da brzo odobravaju provedene prodaje. Bez temeljite reorganizacije šumarske službe, osobito u koliko se odnosi na režijsko poslovanje, i bez povećanog broja stručnjaka sa potrebnim tehničkim osobljem ne da se uspješno gospodarenje u vlastitoj režiji ni zamisliti, kao ni bez potrebnih investicija. Kod nas u Bosni spriječava intenzivni rad još i veličina područja ovdašnjih uprava, te je posve isključeno, da bi upravitelj sa malim brojem organa, mogao voditi uprave sa 40—70.000 ha. |