DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 56 <-- 56 --> PDF |
686 Vlastita režija u praksi. štete ne pojavljuju u režijskim sječama, koje su sada urednije vođene. Razlog tome je lako naći. Radnici stoje pod izravnim nadzorom šumarskog osoblja, a osim toga može režijsko poslovanje zaposliti kroz cijelu godinu manje više stalne radnike, koji se lahko priuče zahtjevima šumskog osoblja, te tako po= svećaju veću pažnju podmlatku i šumskome redu, jer im se eventualna šteta naplati od jamčevine zadržane pri isplatama, koja im se vraća tek nakon uredno svršenog posla. Povećanje prihoda državnih šuma, koje se iskorišćuju u vlastitoj režiji, je kud i kamo veće ma od kojeg bilo drugog načina iskorišćavanja. Gosp. ing. Marinović navada dovoljno mnogo primjera iz svih krajeva naše države, gdje je režijsko poslovanje već uvedeno, te se iz ovih podataka može najlakše pro» cijeniti veliki finansijalni uspjeh vlastite režije. Želio bih k tome navesti još nekoliko primjera ovdješnje režije. Za crnogorične izvale i sušike u nekom šumskom predjelu (oko 15 km daleko od šumske koturače) bila je lanjske go* dine raspisana dražba sa prosječnom iskličnom cijenom od 9 Din po m3 ko» risnog i ogrijevnog drveta, a da se dražbi nije nitko odazvao. Uprava je izradila i izvukla ovo drvo u vlastitoj režiji te će prema sadašnjim cijenama, prodavši drvo na željezničkoj stanici, postići šumsku taksu od 90 Din po ms korisnog drveta. Istotako je izradila uprava na drugom mjestu u vlastitoj režiji drvo, za koje je dobila ponudu samo od 50 Din na panju. Rezultat režije bila je šumska taksa od 120 Din, odnosno 165 Din po m3 za drugu partiju. U drugom šumskom predjelu povućiće uprava prema sadašnjim prodajnim cijenama naj* manje 140 Din u ime takse na panju, dok jpi za drugo drvo u istom predjelu polučeno na dražbi lanjske godine samo 50 Din po m3 na panju. Prema sas dašnoj jednoj ponudi od 15 Din za 1 m3 crnogoričnog drveta na panju u drugoj jednoj šumi, stoji nasuprot šumska taksa od 100 Din za drvo izrađeno u vlas stitoj režiji. U svim tim slučajevima pokazala je režija tako ogroman finansi» jelni uspjeh, te mislim da drugog komentara k tome uopće ne treba, jer se već iz tih data jasno pokazuje uspjeh poslovanja u vlastitoj režiji. Prihodi državnog šumarstva ne bi poskočili samo dvostruko, kako to veli gosp. ing. Marinović, nego bi bili još mnogo veći, kad bi se drvo izrađivalo u vlastitoj režiji, a da ne spominjem još sve ostale prednosti u gospodarstvenom i uzgoj» nom pogledu. Veliki korak napred učinilo bi poslovanje u vlastitoj režiji, ako bi se počelo raditi bez akordanata, te bi se onda i u punom smislu riječi mogla nazvati »vlastita«. Sa strane akordanata osobito kod firma s dugotrajnim ugovorima, bivaju radnici veoma često iskorišćavani i na razne načine prikraćeni. U režijskom poslovanju nemamo više velikih akordanata, nego se posao povje» rava manjim akordantima, koji obično potječu iz samoga naroda, ili ih radnici sami odaberu prije, nego što će svoj posao primiti, tako da je iskorišćavanje radnika gotovo isključeno. Da možemo u režiji sa uspjehom raditi i bez akor= danata, morali bi u prvome redu smanjiti sadašnje prevelike uprave. Iskusni šumski organi mogli bi voditi u šumi sav posao mjesto akordanata. Na dlanu je, da se radnici pri tome ne bi nikako prikraćivali, te bi još osim toga sva dobit akordanta ostala državi, koja bi ovim novcem mogla organima i radni* cima poboljšati stanje. Ovo se ne bi moglo provesti dok se ne poveća broj organa ili ne smanji prevelika područja bosanskih uprava. Ako se pomisli, da |