DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 13     <-- 13 -->        PDF

O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd. 707


je razmjerno vrlo malen, a ako se stabla obaruju tako, da ne ostaju
nikakovi panjevi, onda je on gotovo jednak nuli. Za gorivo drvo
(naročito gorivo od granja) on je razmjerno najveći, no ni ovdje
nema on zapravo nikakove važnosti obzirom na okolnost, da go=
rivog drva na (ne sasvim abnormalnom) šumskom drveću ima u
glavnom kud i kamo manje, nego tehničkog drva, te da v r i j e ću
n o s t gorivog drva još mnogo jače zaostaje za vrijednošću teh*
ničkog drva, nego li je to slučaj sa samom drvnom masom.
Inače se taj gubitak ne može drukčije ustanoviti, nego prema
iskustvu. On se dakako u tom slučaju odbija od navedenih bruttos
količina. U ovoj okolnosti leži stanovit stepen slabosti svako g
ustanovljivanja sortimentskih količina u osovnom stanju napra*
ma ustanovljivanju u oborenom stanju, pri kojem se


1. obično ne uračunava panjevina,
2. kubiše gorivo drvo u izrađenom i već složenom stanju.
Po ovom Schiffelovom principu — kao i pomoću apstraktnih
obličnih primjernih stabala uopće — vrši se razdioba sastojine
u pojedine sortimente tek pomoću dimenzija , koje su po*
trebne za pojedine sortimente, a ne osvrće se pri tom ništa na
prosječna tehnička svojstva, što jih treba da imaju
oblična promjerna stabla pojedinih debljinskih stepena. Ovakova
apstraktna razdioba stabala u pojedine sortimente osniva se na
predmnjevi, da su sva stabla u sastojini normalno raštena i
zdrava. Stoga i ovdje leži stanovit stepen slabosti naprama raz*
diobi sastojine u pojedine sortimente pomoću konkretni h
obličnih primjernih stabala u oboreno m stanju. Ipak se ni
kod izmjere ovakovih primjernih stabala i u oborenom stanju ne
da točnost ustanovljenja sortimenata sasvim znatno uvećati na*
prama točnosti po Schiffelovom postupku, jer izabrana konkretna
oblična primjerna stabla mnogo teže mogu da budu valjani sor s
timentski, nego li valjani drvnogromadni reprezen*
tanti svih stabala u svojoj skupini. Obzirom na to može se i za
ovaj Schiffelov princip ustanovljivanja sortimentskih količina u
sastojini reći, da u prilično zdravim sastojinama u pogledu uopće
dostiživog stupnja točnosti zapravo sasvim dobro zadovoljava.
K tome je on vrlo jednostavan i praktičan, no za uspješnu iz*
vedbu zahtijeva upotrebu drvnogromadnih skrižaljka, sastavlje*
nih baš po uzoru Schiffelovih.


Osim za smreku sastavio je Schiffeln a isti način još skri*
žaljke za ariš, bor i jelu,1 pa bi se prema tome ovakav način usta*
novljivanja sortimentskih količina mogao strogo izvesti samo za
navedene vrsti drva. No, kako su neki pokazali,2 ove Schiffelove


1 Form ur.d Inhalt der Liirche, Wien 1905; Form und Inhalt der Weiss*
fôhre, Wien 1907; Form und Inhalt der Tanne, Wien 1908.


2 Vidi upr. Schubcrgov u publikaciju u »Forstwissenschaftl. Central«
blatt« 1893. god., str. 505. i Tkačenkov u radnju u istom časopisu, god.
1912., str. 397.