DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 719


Naš nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog
velikog šumskog posjeda.1


P o g I a v j e I.


CL 1.
U općem javnom interesu države i naroda, a po načelu faks
tične potrebe, može Ministar šuma i rudnika, da vrši ekspro*
prijaciju privatnog šumskoga posjeda u granicama ovoga zakona.


Cl. 2.
Po potrebi može da bude predmetom eksproprijacije:


1. U cijelosti ili u pojedinim dijelovima njegovim svaki onaj
privatni šumski posjed bez obzira na veličinu njegove površine,
koji se u smislu čl.l. z. o. š. može smatratišumom, ako
to zahtijeva vojničko-strateški, dakle obrambeni
interes države, a isti cilj se ne bi mogao postići pooštre«
nim državnim nadzorom ili preuzećem uprave u državne ruke
(čl. 23. z. o. š.).
2. U cijelosti ili u pojedinim dijelovima njegovim svaki onaj
privatni šumski posjed, bez obzira na njegovu veličinu, koji se
u smislu čl. 1. z. o. š. može smatrati šumskim zemljištem,
ako je to šumsko zemljište kras, golet, živi pijesak itd. te n a c i=
jonalno-ekonomski interes države zahtijeva njegovo po«
šumljenje, a privatni sopstvenik i nakon izcrpljenja svih, u z. o. š.
predviđenih šumsko-redarstvenih mjera (čl. 79. i 84. z. o. š.), ne
može da pruži dovoljnoga jamstva, da će te površine sigurno i
valjano šumom zagajiti.
3. Svaki zemljišni posjed, koji se u smislu čl. 1. z. o. š. može
smatrati šumom ili šumskim zemljištem, a nalazi se
u svojini nekoga privatnoga fizičkoga lica (čl. 2. toč. 4. i čl. 6.
z. o. š.) i to s onim i onolikim dijelom svoje površine, kojim pre«
mašu je
a) na relativnom šumskom tlu 10 struku izmjeru
b) na apsolutnom šumskom tlu 20 struku izmjeru površine


onoga zemljišta, koja u smislu uredbe od 21. jula 1919. (čl. 2.)


1 Nakon lanjske sarajevske sjednice J. S. U., na kojoj je donijeta opširna
rezolucija u pitanju agrarne reforme, Ministarstvo Šuma i Rudnika je zamoKlo
J Š. U., da ono izradi nacrt zakona o eksproprijaciji velikog šumskog posjeda.
Udruženje je povjerilo taj posao užem odboru, u kojemu je bio glavni referent


g. ing. Petar Rohr. G. Rohr se je kod izradbe svog nacrta držao u glavnom
spom. rezolucije. Donosimo tekst zakonskog nacrta, koji je prošao korekturu
užeg i upravnog odbora J. Š. U. te je primljen i po ljubljanskoj skupštini, a
zatim predložen Min. Šuma i Rudnika. Op. Ur.


ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 26     <-- 26 -->        PDF

720 Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda.


»o zabrani otuđivanja i opterećivanja zemljišnih velikih posjeda«
vrijedi kao maksimum poljoprivrednog zemljišnog posjeda uopće
za dotični kraj te se nalazi u svojini jednoga sopstvenika, ako to
zahtijeva opravdana lokalno-ekonomska potreba dotičnoga
kraja, obzirom na potrebu snabdijevanja sa drvetom, te
potrebu paše na ispasištima prema čl. 65. z. o. š. — a u koliko
se nikakvim drugim načinom ta potreba ne bi mogla namiriti.


4. Konačno svaki onaj šumski posjed, bez obzira na veličinu
i kategoriju vlasništva ili posjeda, ako nastupi takova potreba
po slučaju, koji predviđa čl. 7. odnosno čl. 17.—39. odnosno 87.
i 65. z. o. š.
Čl. 3.
Svaki eksproprijacijom otuđeni dio šumskoga posjeda prelazi
uvijek samo u svojinu države.


Cl. 4.
Lokalna-ekonomska potreba nekoga kraja koju navada čl. 2.
toč. 3. o. z., imade se prosuđivati po postojećoj mogućnosti
opskrbe iz svih okolišnih šuma i šumskoga zemljišta (ispasišta)


— dakle cijele produktivne površine — podjednako, bez obzira
na sopstvenost, veličinu i kategoriju posjeda (analogno čl. 43. 44.
te 5. i 4. z. o. š.).
U vezi s time regulisat će se po načelu faktične potrebe
(čl. 54. z. o. š.) na novo naročitim pravilnikom i sva ona prava
i služnosti, koja stanovita lica uživaju u šumskim objektima dru=
gih posjedovnih kategorija (čl. 262. i 263. z. o. š.) ne dirajući time
u njihovo do sada već zakonitim putem stečeno pravo svojine.


Čl. 5.
Eksproprisati se može samo nepokretnina, tj. šumsko zem*
ljište čisto, ili šumsko stanište (stojbina) sa sastojinom ili bez nje.


Čl. 6.
Sve dospjele redovite prihode i uštede može iskoristiti dosa?
danji vlasnik u svoju korist prije predaje eksproprisanog tla u
posjed i vlasnost sticateljevu.
Svakako će vlasnik moći da šumu posječe i bez obzira na
starost šume u onome iznimnom slučaju, ako se eksproprijacijom
oduzeta površina, na kojoj šuma stoji, ima privesti drugoj kojoj
vrsti kulture.
Čl. 7.
Putevi, ceste, koje se nalaze na eksproprisanom zemljištu ili
druge građevine i naprave, koje su s tim zemljištem n e p o=
kretn o vezane , a koje je dotadanji vlasnik sam investirao,
također su predmetom, eksproprijacije te se imadu u odštetnom
postupku zasebice prosuđivati.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 721


CL 8.


Industrijske željeznice, žicare, točila, klizi (riže), ili drugi
takovi slični objekti, koji sa šumskim, eksproprisanim zemlji*
štem nisu nepokretno vezani te građevine, koje su s ovima u
vezi a svojina su onoga, od koga se ekspropriše, ostaju i nakon
provedene eksproprijacije njegova svojina, u koliko se slobođ=
nom nagodbom ne bi drugačije odlučilo.


Cl. 9.


Vlasniku eksproprisanog zemljišta bezuslovno se zajamčuje
uporaba svih njegovih prometnih srestava (željeznica, žicara itd.),
koja su postojala u času eksproprijacije na eksproprisanom zem=
ljištu, na cijelo vrijeme njegove potrebe, te sticatelj toga zem=
ljišta ne može da stoga naslova potražuje bilo kakovu oštetu za
upotrebljeno zemljište.


Sve pravne obaveze, koje izviru iz takovih objekata, a koje
je dotadanji vlasnik eksproprisanog zemljišta preuzeo naprama
trećim licima, zatečene u času eksproprijacije, pravno su oba*
vezne i za sticatelja za cijelo ugovoreno vrijeme.


Cl. 10.


Ako takovi objekti (čl. 9.) nijesu svojina onoga čije je zem=
ljište, već nekoga trećega lica, to eventualna oštetna svota, koju
je to lice moralo da plaća sopstveniku, pripada za eksproprisani
dio zemljišta sticatelju.


Pravo saupotrebe takovih prometnih srestava, koju je imao
dosadanji sopstvenik eksproprijacijom otuđenog zemljišta, time
se ne ukida.


Sva prava stečena na temelju postojećeg zakona o vodnom
pravu ostaju netaknuta u smislu toga zakona.


Cl. 11.


Ekspropriše li se privatni posjed, koji je opterećen služno=
stima ili drugim teretima, postupat će se tako, da srazmjernoj
veličini eksproprisanog zemljišta prelazi na sticatelja po opsegu
i po vrijednosti i srazmjerna količina služnosti, ili će se sraz=
mjerno opsegu, vrijednosti i količini služnosti umanjiti ekspro*
priacijoni dio zemljišta.


Svaka se služnost ili drugi tereti mogu i u novcu razračunati.


Obračunavanje služnosti vršit će se po naročitom pravilniku,
koji će ti tu svrhu izdati Ministar Šuma i Rudnika sporazumno s
ostalim interesovanim ministarstvima (Pravde, Vjera).


Inače prelazi svaki eksproprijacijom otuđeni posjed beste*
retno u svojinu sticateljevu. (Izuzetak čini slučaj pod čl. 32. o. z.)




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 28     <-- 28 -->        PDF

722 Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda.


Cl 12.


Ekspropricijacioni postupak ne može ni u kojem slučaju da
bude povodom obustave pogona na preostalom neizvlaštenom
posjedu, niti smije da sapinje normalni tok i razvoj uređenoga
šumskog gospodarstva te ne imade obustavne moći u izvršenju
postojećeg odobrenog privrednog plana, koji vrijedi za te šume.


Pravo raspolaganja sa šumama ne prestaje za dosadanjega
vlasnika sve dok:


1. Sudska odluka o eksproprijaciji ne postane izvršnom.
2. Nije isplaćena barem prva polovina određene oštetne
svote (51. 31. o. z.).
3. se vlastništvo u gruntovnici nije prenijelo na sticatelja.
Cl 13.


Eksproprijaciju treba vršiti držeći pred očima razumnu arons
daciju i komasaciju jednako šumskog kao i poljoprivrednog zenru
ljišta, kloneći se svakoga suvišnoga cijepanja i rasparčavanja
(61 92., 93. i 94. z. o. š.) uz analognu primjenu cl 95. z. o. š. tako,
da se sve uzurpirane čestice tom prilikom likvidiraju.


Cl 14.
Preostanu li — u slučaju eksproprijacije po čl 2. toč. 1. i 2.


o. z. — takovi pojedini dijelovi od jednoga te istoga šumskog
posjeda, koji bi upravu i nadzor, a možda i samo gospodarenje
onemogućivali ili barem nerazmjerno oteščavali i teretili, tada
vlasnik eksproprisanog objekta imade pravo tražiti, da se i ovi
pojedinačni dijelovi uključe u eksproprijacioni postupak.
Odluku o tome donosi ona vlast, koja provodi eksproprijaciju
na traženje vlasnika, a po predlogu »suda vještaka«, koji vrši
procjenu.


Cl 15.


Sve šume i šumski posjedi, koji po o. z. mogu biti pred«
metom eksproprijacije, ali služe trajnom alimentovanju postoje*
ćih šumskih industrija, izuzet će se — osim ako nastupi slučaj
pod toč. 1. čl. 2. o. z. — od eksproprijacije sve dotle, đoklegod
se budu potrebe naroda mogle podmirivati bilo kojim drugim
načinom i đoklegod se bude s tim šumama u svakom pogledu
dobro gospodarilo, te u koliko budu posjednici istih i sami dopri*
nosili, da se udovolji faktičnim potrebama naroda.


Posvema se iskjučuju od eksproprijacije oni šumski posjedi,
koji su osim svoga značenja za domaću industriju uspostavili
i osnovali na svome objektu uzorno šumsko gospodarenje te koji
i po svojoj prošlosti daju sva jamstva, da će i u buduće tako
gospodariti, a mogu da posluže i u svrhu naučnog istraživanja
i proučavanja od trajne naučne vrijednosti po domaću našu
šumarsku nauku i prosvećivanje (čl. 106. i 111. z. o. š.).




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 723


Prijedlog o tome može učiniti koji domaći šumarski fakultet
ili institut za šum. pokuse i J. Š. U., a odobriti ministar šuma
i ruda.


Cl. 16.


Činovništvu i ostalim namještenicima, koji su provedbom
eksproprijacije privatnog šumskog posjeda postali suvišni, imade
se na teret oštetne svote gledom na njihovu obskrbu, otpravninu,
penziju itd., udovoljiti u potpunom opsegu prema službovnoj
pragmatici, ugovorima itd. koji važe za dotični posjed.


Gdje ugovora ili pragmatike nema, postupat će se prema
pragmatici, koja vrijedi za činovnike i namještenike u drž. službi,
za slučaj prestanka službe.


Sva potraživanja činovnika i ostalih namještenika, koja nastaju
s naslova otkaza službe u smislu o. 61. imadu se isplatiti
najednoč i to najkasnije s prvim obrokom oštetne svote.


Isto to vrijedi i za penzije.


Cl. 17.


Za krajeve, gdje još nije provedena segregacija, izlučivanje i
razgraničenje državnih šuma odredit će se u skladu s ovim
zakonom naročiti zakonski postupak za svaki kraj posebno.


Cl. 18.


Postupak eksproprijacije mora da bude što kraći.


Cl. 19.


Prije svakog eksproprijacionog postupka valja uvijek prethodno
pokušati privatno-pravnu nagodbu među interesentima u
cilju slobodnog sporazuma i prekupa.


Inicijativu za takovu nagodbu povest će interesovana lica
putem svoje nadležne šumarsko-upravne vlasti.
Ako ovakav pokušaj nagodbe ne uspije, postupit će se po
ovome zakonu.


Cl. 20.


Potrebu, opravdanost i opseg eksproprijacije nekoga šum=
skoga objekta ili dijela njegovog ispitivat će na poziv Ministra
Šuma i Ruda »šumarski savjet« i za svaki konkretni slučaj pred=
ložiti sa svojim mišljenjem Ministru Šuma i Rudnika.


Cl. 21.


Šumarski savjet ustanovljen je čl. 118. z. o. š., a djelovanje
njegovo ustanovit će se posebnim pravilnikom.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 30     <-- 30 -->        PDF

724 Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda.


Cl 22.


Odluku o dopustivosti same eksproprijacije izdaje ministar
za šume i rude na osnovu mišljenja šumarskog savjeta i na
osnovu po nadležnoj šumarskoj vlasti podnesenoga predloga o
eksproprijaciji, a odluku o izvrsnosti eksproprijacije donose redo*
viti sudovi na osnovu riješenja Ministra Šuma i Rudnika.


Poglavlje II.


Cl. 23.


Procjenu za eksproprijaciju određenih šum. površina odre*
đuje naročiti »sud vještaka«.


Cl. 24.


»Sud vještaka« sastavljen je ovako:


a) jedan šumarski stručnjak iz državne službe;


b) sopstvenik onoga zemljišta, koje se imade eksproprisati,
ili njegov zamjenik, koji mora da bude potpuno kvalifikovani
šumar, stručnjak;
c) jedan šumarski stručnjak, potpuno kvalifikovani, kojega
biraju sporazumno prva dvojica kao predsedatelja.


Prva dva člana suda vještaka imenuje na predlog intereso*
vanih stranaka ona sudska vlast, koja će eksproprijaciju provo*
diti, i potvrđuje trećega po predlogu i izboru prve dvojice.


Ako se prva dvojica ne slože u osebi trećega, odredit će ga
sama sudska vlast, zatraživši predlog od šumarskog savjeta.


Cl. 25.


Samu eksproprijaciju izvodi ona oblasna sudska vlast, na
čijoj teritoriji leži objekat, koji se imade eksproprisati.


Cl. 26.


Za eksproprisane šume dat će se potpuna i pravična odšteta.


Kod ustanovljenja visine odštetne svote uzet će se uz vri*
jednost izvlaštenog objekta još i:


a) onaj gubitak na vrijednosti, koji trpi cjelina posjeda osa*
kaćenjem njegovim,


b) onaj povećani trošak, koji nastaje u upravi i vršenju nad*
zora na srazmjerno manjoj površini, a uz iste potrebe;


c) ona svota, koja će biti potrebna, da se namiri tražbina
(otpravnina, penzije itd.) s jednoga dijela ili cijeloga velepo*
sjeda, nepotrebnih i suvišno postalih činovnika i namještenika.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 725


Cl. 27.


Vrijednost šumskoga posjeda, koji se imade izvlastiti — eks«
proprisati — t. j . onoga dijela njegovoga, imade se ustanoviti
tako, da se napose ustanovi vrijednost samoga tla (šumišta, stoj=
bine), a napose vrijednost sastojine, i to na ovaj način:


A) Vrijednost šumskoga tla procjenjuje se prema njegovoj
faktičnoj tržnoj i uporabnoj vrijednosti, koja nesmije biti manja
od one vrijednosti, koja će se ustanoviti po katastralnom čistom
prihodu na temelju podataka, ustanovljenih revizijom katastralne
reambulacije i klasifikacije barem 1914. godine ili kašnje.


B) Vrijednost sastojine ustanovljuje se:


a) za mlade šume, koje još nemaju porabne vrijednosti isto
kao pod A), a ta svota povećana za vrijednost uloženih kulturnih
troškova, t. j . troškova osnivanja, čuvanja, njegovanja i uprave,
te poreza itd. (troškovna vrijednost).


Kamatnjak je 2x/2% povećan srazmjerno za toliko, u koliko
je tokom prilika povećavan i opći kamatnjak Narodne banke


S. H. S., prema onome prije rata;
b) za sve sastojine, koje su dostigle uporabnu dobu, imade
se ustanoviti njihova faktična porabna vrijednost prema onim
poprečnim cijenama šumskih produkata, koje su vrijedile unutar
godina 1908. do 1913.


CL 28.


Oštetna se svota izrazuje u novcu, a isplata se vrši u zlatu.
(U pariteti onoga vremena kada se vrši eksproprijacija.)


Cl. 29.


Objekti, kao što su putevi, ceste, mostovi, vodograđevine ili
slično, koji su s nepokretninom, koja se — ekspropriše — nepo=
kretno vezani, a vlasničtvo su onoga, od koga se izvlašćuje (eks=
propriiše), procjenjuje se napose, te se za njihovu procjenbenu
vrijednost povećaje otkupna svota.


Kod ovakovih objekata dolazi u obzir njihova faktična upo=
raba i kvalitativna vrijednost.


U svrhu procjene ovakovih objekata može u prednjem cl. 26.
ustanovljeni sud vještaka da kao savjetodavne vještake pozove
za svakoga interesenta po jednoga naročito kvalifikovanoga
stručnjaka — tehničara. Ove imenuje i zaprisiže po predlogu
predsjedatelja vještačkoga suda ona sudbena vlast, koja ekspro=
prijaciju provodi.


U slučajevima, gdje se ne može postići saglasnost članova
vještačkoga suda, podnosi svaki vještak za sebe svoje odvojeno
mišljenje, i to pismeno predsjedatelju, koji oba odvojena misije*
nja zajedno sa svojim podnosi predpostavljenoj sudskoj vlasti,
koja će konačno odlučiti.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

726 Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda.


Cl. 30.


Gdje se uz eksproprijaciju ujedno izvršuje i potrebita koma*
sacija i arondacija šumskog posjeda, imade se površina i vrijed*
nost datih i dobivenih čestica izraziti u novcu po čl. 27. o. z.


Eventualna razlika u vrijednosti imade se izravnati prven*
stveno u nepokretninama, a onda u novcu.
Nesporazume među interesentima izravnava »sud vještaka«.


Čl. 31,


Izvrši li se eksproprijacija cijelih posjeda ili dijelova njegovih
trajno, t. j . za sva vremena, imade se dotadanjem vlasniku ispla*
titi faktična ukupna procjenjena vrijednost objekta, prema slije*
dećem :


a) ako oštetna svota ne dosiže 250.000 dinara, imade se cijela
svota platiti najkasnije osmi dan nakon pravomoćnosti (izvrš*
nosti) odluke o eksproprijaciji;


b) ako je oštetna svota 250.000 dinara i više ali ne dosiže
1,000.000 dinara, imade se platiti najkasnije osmi dan nakon pra*
vomoćnosti (izvrsnosti) odluke eksproprijacije najmanji iznos
od 250.000 dinara, a ostatak u naredna dva 30 dnevna obroka
tako, da šestdeseti dan nakon pravomoćnosti odluke bude upla*
ćena cijela oštetna svota;


c) ako je oštetna svota 1,000.000 dinara i više, ali tolika da
ne dosiže 10,000.000 dinara, onda se imade isplaćivati tako, da
bude nakon pravomoćnosti odluke


8 dan 25 % cijele svote isplaćeno
60 „ 50% „
100 „ 100% „
d) ako je oštetna svota veća od 10,000.000 dinara, onda se
imade tako plaćati, da bude


8 dan nakon pravomoćnosti odluke uplaćeno 25 %


100 „ „ „ „ „ 50%


300 „ „ „ „ „ 80%


360 „ „ „ „ „ 100%


e) od 100,000.000 dinara na više, imade se uplaćivati tako, da
8 dan bude uplaćeno 20 %, nadalje svaki stoti dan iza pravomoć*
nosti odluke daljnjih 20 %.


Za svaki obrok otplate, osim prvoga, dužan je sticatelj platiti
kamate starome vlasniku u onoj visini, koja je običajna za vje*
resije kod Narodne Banke S. H. S.


Način otplaćivanja može se i skratiti, a obostranim među*
sobnim slobodnim sporazumom i promijeniti.


Cl. 32.


U svrhu osiguranja oštetne svote pripada onome, čiji se
šumski posjed ekspropriše, pravo gruntovne intabulacije na teret
sticatelja.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda. 727


Cl. 33.


Vršenje dospjelih uplata na račun oštete za eksproprisani
objekat imade se obaviti na mjestu, koje će dati sva jamstva
sigurnosti, a odredit će ga u konačnoj svojoj odluci ona sudska
vlast, koja izvlastbu provodi.


Cl. 34.


Traženju eksproprijacije treba da prileži:
a) Pregledni nacrt cijeloga onoga posjeda, koji treba da se
ekspropriiše, ili od kojega treba da se ekspropriše. Dio pod b)
mora biti vidljivo istaknuto urisan.
b) Detaljni nacrt onoga dijela ili cijeloga posjeda, koji se
imade eksproprisati u kat. mjerilu.
c) Pregledni sastav svih kat. čestica, koje će se eksproprisati,
s oznakom vrsti kulture njihove, za svaku porez, općinu po=
sebno.
d) Potpuni katastralno-posjedovni list susjednih općina i one
općine, u kojoj se taj dio posjeda nalazi, s oznakom godišta
zadnje reambulacije i katastralne klasifikacije po bonitetu zem=
ljišta.
e) Potpuni gruntovni izvadak onoga vlasnika, od koga se
ekspropriše i to za sve one općine, u kojima leži nepokretnina.
što se imade eksproprisati.
Isprave pod b) i c) moraju biti napose indentifikovane prema
pravom stanju u naravi.
f) Izvadak iz privrednoga plana za dotični šumski objekat uz
prepis svih propisa, koji se odnose na taj objekat ili njegov dio.


Cl. 35. .


Protiv odluke Ministra Šuma i Rudnika, o kojoj se obavje*
štuju obe interesovane stranke, dozvoljena je žalba na državni
savjet u roku od 30 dana od dostave i primitka odluke. Odluka
drž. savjeta izvršna je, a protiv oblasne sudske vlasti, koja je
eksproprijaciju provela, dozvoljena je žalba na apelacijoni sud.


Cl. 36.


Zabilježbe o eksproprijaciji, t. j . zabilježbe o prenosu vlas=
ničtva, provode sudovi na temelju dostavljene im odluke ureda
radi.


Cl. 37.


Troškovi postupka cijele izvlastbe terete onoga, u čiju se
korist izvlašćuje.




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 34     <-- 34 -->        PDF

728 Nacrt zakona o eksproprijaciji privatnog velikog šumskog posjeda.


Cl. 38.


Svi podnesci u stvari eksproprijacije na viša nadleštva prosti
su od biljegovine.


Cl. 39.


Nad velikim posjedima, o kojima je Ministar Šuma i Ruda
donio odluku, da se imaju eksproprisati, vodit će se stroži nadzor
sa svrhom, da se redovito iskorištavanje ne proširi na štetu bu=
dućeg vlasnika (sticatelja) preko granica određenih u 51. 6. o. z.


U svakom slučaju, u kojemu se dosadanji vlasnik ogriješi o
gornji propis, uzet će se njegov posjed po odredbi Ministra Šuma
i Rudnika u državnu upravu.