DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1923 str. 6     <-- 6 -->        PDF

700 O ustanovljivanju drvne količine sortimenata itd.


visinsko-debljinskih primjernih stabala.´ Pomoću prsnih
promjera tih stabala i pomoću njihovih visina dade se zatim
grafički ustanoviti visina prosječnog stabla u svakom
pojedinom debljinskom stepenu, a pomoću prsnih promjera i
promjera u pol visine dade se na isti način za svaki pojedini
debljinski stepen ustanoviti prosječni iznos promjera
u !/2 v i s i n e. Ako nam je ovaj potonji poznat za svaki pojedini
debljinski stepen, onda prosječni stepenski oblični kvocijenat q2
proizlazi kao kvocijenat između prosječnog stepenskog ^2 i pro=
sječnog stepenskog d.


Zatim valja pomoću svih ovih veličina iz drvnogromadne
skrižaljke (obrazac I.) povaditi i k svakom pojedinom debljina
skom stepenu pripisati najprije odnosne promjere u .., V2 i %
stabaone visine. I ovi promjeri predstavljaju dakako prosječne
iznose za pojedino stablo u svakom debljinskom stepenu.


Ako slučajno drvnogromadna skrižaljka ne sadržaje nave*
dene gornje promjere (u V4, .2 odn. % visine) baš za onaj
prosječni stepenski oblični kvocijenat odnosno prsni promjer, za
koji treb a da ih ustanovimo, onda se ti gornji promjeri dadu
lako ustanoviti interpolacijom pomoću analognih promjera, koji
pripadaju najbližem manjem i najbližem većem obličnom kvoci*
jentu odnosno prsnom promjeru.


Zajedno sa promjerima u V4, .% i % visine valja u navedenu
tabelu (obrazac II.) unijeti i visine tih promjera iznad zemlje


(---->—>—). One su nam poznate odmah nakon ustanovljenja pro=


sječne stabaone visine za svaki pojedini debljinski stepen.


Dalje se kod ustanovljivanja drvnih količina za pojedine
sortimente građevnog i gorivog drva radi samo još o tom, da
se za prosječno stablo svakog pojedinog debljinskog ste*
pena (pomoću podataka u navedenom obrascu II.) ustanovi:


1. dužin a onog dijela deblova, koji pripada k stanovitom
sortimentu;
2. promjer u sredini te dužine.
Za dužinu odnosnog dijela deblova mjerodavan je u glavnom
minimalan promjer na tanjem kraju, što ga treba da imaju trupci
pojedinih vrijednosnih razreda odnosno krupniji komadi gorivog
drva (cjepanice u oblom). Neka se n. pr. za smrekove trupce
pojedinih vrijednosnih razreda uz minimalnu dužinu od 16 m
traži, da imaju promjere od:


I. barem 18 cm na tanjem kraju i preko 30cm u pol dužine;
II. barem 16 cm na tanjem kraju i 25—30cm u pol dužine;
1 Još je potpunije teorija i upotreba ovih — kao i drugih — primjernih
stabala, potrebnih za kubisanje sastojina, prikazana u mojoj publikaciji »Die
Bestandesmassenaufnahme mittels Probestiimmen. Blsherige und neue Gesiehts*
punkte«, Wien 1922. (Knjižara Frick.)