DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Šumski požari i potkornjaci. Prof. Dr. Z. Kovačević ( Ogulin) : Šumski požari i potkornjaci. U gospodarstvu naše države zauzimlju šume vrlo važno mjesto. Kroz dvije zadnje mirne godine (1921- i 1922.) javljale su nam novine o šumskim požarima u raznim krajevima u doba najljuće žege i suše. Hrvatski Krš pretrpio je zbog vatre priličnih šteta- Ti su požari ne samo neposredna šteta za državno gospodarstvo, nego su povodom nepovoljnih posljedica. Čim su se prošle godine šume zazelenile dobio sam vijesti o štetnicima, koji su napali drveće. To mi je dalo povoda, da sam se uputio u okolicu Jasenka i Drežnice i posvetio pažnju potkornjacima- Kroz dvije godine, što tamo polazim u svrhu entomoloških istraživanja opazio sam, da su se ove godine potkornjaci u onim šumama jako raširili- Razlog raširenju potkornjaka nemamo tražiti samo u požaru kao glavnom uzroku, nego ima tu i drugih razloga, pa ću stoga ovdje ukratko iznijeti moje mnijenje o raširenju potkornjaka u tim šumama- U prvom redu dakako dolazi u obzir požar kao prvi razlog. Požar je zahvatio šume u tim krajevima, te su zbog toga drveni bila od vatre sad slabije, sad jače potpaljena ili ofurena. Imade smrekovih stabala, kojima su iglice požutile i drvo se radi požara posušilo- Kod drugih je stabala vatra pripalila samo drvo pri korjenu, te se zbog toga izdigla kora- U takvim drvetima nalazio sam potkornjake u ogromnom broju- Takav je učinak požara bio na Jasenačkom polju- Ali tu nema razmjerno mnogo stabala, koja su postradala od požara- Mnogo je gore prošla šuma na zapadnoj strani Debelog-vrha, gdje je postradalo nekih 8-000 bukovih stabala- Šuma je ta ove godine (1922-) bila još zelena, ali na godinu sigurno neće biti, jer je gotovo svako stablo pri korjenu pripaljeno, kora se i tu izdigla, a pod nju se, bez razlike debljine i veličine stabla, zavukle stotine raznih potkornjaka- To je prvi najglavniji je razlog velikom raširenju potkornjaka- Na Jasenovačkom polju primjetio sam, da na samom polju i na okolnim gorama prošle godine (1921) u crnogoričnim šumama nije bilo ni za četvrtinu tako mnogo stojećih suhih stabala, kao što ih to danas ima- Osobito u Šiljevači i pod Suvarom. Tu se mogu iz daljine primijetiti čitavi skupovi požutjelih stabala- Tako sam ih na jednom mjestu našao 150, a drugdje ih ima po deset, te više ili manje. Dok sam ja prošle godine tražio potkornjaka na neopaljenim panjevima u manastirskoj šumi, u predjelu, koji je pred par godina nastradao također od požara, a inače stojećih stabala bolesnih ili posve požutjelih sam vrlo malo nalazio, bilo ih je tu ove godine na pretek- Potkornjaci i zaražena stabla učinila su na mene ove godine dojam epidemije, koja bi mogla imati neugodnih posljedica za taj kraj, koji upravo žive od šume. Razlog toj zarazi, čini mi se, ne leži samo u |