DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Šumski požari i potkornjaci. Prof. Dr. Z. Kovačević ( Ogulin) : Šumski požari i potkornjaci. U gospodarstvu naše države zauzimlju šume vrlo važno mjesto. Kroz dvije zadnje mirne godine (1921- i 1922.) javljale su nam novine o šumskim požarima u raznim krajevima u doba najljuće žege i suše. Hrvatski Krš pretrpio je zbog vatre priličnih šteta- Ti su požari ne samo neposredna šteta za državno gospodarstvo, nego su povodom nepovoljnih posljedica. Čim su se prošle godine šume zazelenile dobio sam vijesti o štetnicima, koji su napali drveće. To mi je dalo povoda, da sam se uputio u okolicu Jasenka i Drežnice i posvetio pažnju potkornjacima- Kroz dvije godine, što tamo polazim u svrhu entomoloških istraživanja opazio sam, da su se ove godine potkornjaci u onim šumama jako raširili- Razlog raširenju potkornjaka nemamo tražiti samo u požaru kao glavnom uzroku, nego ima tu i drugih razloga, pa ću stoga ovdje ukratko iznijeti moje mnijenje o raširenju potkornjaka u tim šumama- U prvom redu dakako dolazi u obzir požar kao prvi razlog. Požar je zahvatio šume u tim krajevima, te su zbog toga drveni bila od vatre sad slabije, sad jače potpaljena ili ofurena. Imade smrekovih stabala, kojima su iglice požutile i drvo se radi požara posušilo- Kod drugih je stabala vatra pripalila samo drvo pri korjenu, te se zbog toga izdigla kora- U takvim drvetima nalazio sam potkornjake u ogromnom broju- Takav je učinak požara bio na Jasenačkom polju- Ali tu nema razmjerno mnogo stabala, koja su postradala od požara- Mnogo je gore prošla šuma na zapadnoj strani Debelog-vrha, gdje je postradalo nekih 8-000 bukovih stabala- Šuma je ta ove godine (1922-) bila još zelena, ali na godinu sigurno neće biti, jer je gotovo svako stablo pri korjenu pripaljeno, kora se i tu izdigla, a pod nju se, bez razlike debljine i veličine stabla, zavukle stotine raznih potkornjaka- To je prvi najglavniji je razlog velikom raširenju potkornjaka- Na Jasenovačkom polju primjetio sam, da na samom polju i na okolnim gorama prošle godine (1921) u crnogoričnim šumama nije bilo ni za četvrtinu tako mnogo stojećih suhih stabala, kao što ih to danas ima- Osobito u Šiljevači i pod Suvarom. Tu se mogu iz daljine primijetiti čitavi skupovi požutjelih stabala- Tako sam ih na jednom mjestu našao 150, a drugdje ih ima po deset, te više ili manje. Dok sam ja prošle godine tražio potkornjaka na neopaljenim panjevima u manastirskoj šumi, u predjelu, koji je pred par godina nastradao također od požara, a inače stojećih stabala bolesnih ili posve požutjelih sam vrlo malo nalazio, bilo ih je tu ove godine na pretek- Potkornjaci i zaražena stabla učinila su na mene ove godine dojam epidemije, koja bi mogla imati neugodnih posljedica za taj kraj, koji upravo žive od šume. Razlog toj zarazi, čini mi se, ne leži samo u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Šumski požari i potkornjaci. požaru kao glavnom uzroku, jer tu ima stabala, koja uopće nisu m taknuta od požara nego k požaru dolaze kao daljni uzroci neoguljeni panjevi i izvale- Nadalje sam opazio, da se tu raširio i usenac C h e r m e s, jer sam na drveću češće nalazio priličan broj njegovih šišaka. Još je jedan razlog širenju potkornjaka u tim krajevima, a taj imamo tražiti kod samih ljudi- Narod naime imade običaj, da se što lakše domogne kojega stabla, prstenovati pojedina stabla, pa se takvih prstenovanih stabala nađe u okolici Jasenka i Drežnice po 10—20 primjeraka zajedno- Kod prstenovanja ogule ljudi koru sa drveta u obliku prstena, te se drvo radi pomanjkanja hrane nakon kratkog vremena počne sušiti- Svi ti razlozi koje sam tu naveo, a uz njih i sušu kroz zadnje dvije godine, doveli su do toga, da imamo u okolici Jasenka i Drežnice oko 7-000 stabala smreke i 8-000 bukve napadnutih, a djelomice i posve uništenih od potkornjaka- Sada ću navesti vrste potkornjaka, koje sam u velikoj množini na stabljima našao, a uz njih ću navesti još neke kornjaše, koje sam kao protivu potkornjaka nalazio 1- Na bukvi našao sam ove potkornjake: Ernoporus tiliae Panz 1 . korQm fagi Fabr. 3 r Xyloterus domesticus Lin. 1 . dn)U . JQ cm duboko „ signatus rabr. ) 2. Na smreki našao sam ove štetnike : Xyloterus lineatus Oliv. \ u drvu Polygraphus poligraphus Lin „ subopacus Thoms Hylastes cunicularius Er ]ps typographus Lin P°d korom Orthotomicus laricis Fabr. „ suturalis Gyll Piiyogenes chalcographus Lin. Spomenuti potkornjaci glavni su uzročnici propadnju stabala- Osim njih nalazio sam na suhim stojećim stablima, na izvalama pod korom i u drvu na bukvi slijedeće kornjaše i ličinke : Agrilus angustulus III, Brahylacon murinus L, Porthmidius austriacus Schrank., Rhamnusiam bicolor Schrank., Rhamn. bicolor capitale Tic, Rhamun. bicolor atripenne Bed., Rhopalopus femoratus L. Na smreki nalazili su se uz potkornjake : Buprestis rustica L., Hylobius abietis L. i Hyl. pinastri Gyll., zatim Rhagium mordax Geer., Tetropium fuscum F., Lamia sartor F. i Acanthocinus aedilis L. Ovim mojim člankom napomenuo sam samo činjenice, koje sam opazio prigodom znanstvenog istraživanja tih predjela s obzirom na potkornjake. Mislim, da sam navedovši opseg i veličinu štete te spomenuvši glavne štetnike ulio dosta svjetla u razumijevanje tog žalosnog pojava. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Naš nacrt zakona. Naš nacrt zakona*. o izfučenju opštinskih šuma i ispaša i o odvajanju kolonizacionih objekata u Bosni i Hercegovini. I. OPŠTI DEO. Ćl. I. Od šuma i ispaša, koje su danas u državnoj svojini, iskijučiće se oni kompleksi, na kojima su opštine ili pojedinci do sada imali pravo drvarenja ili ispaše, u koliko su isti neophodno nužni za vođenje vlastitog gospodarstva članova dotičnih opština. Kad se takove ispaše ili šume ograniče i kad se provede ovim zakonom propisani postupak, predaće se one u svojinu dotičnim opštinama te će se kao takove upisati u zemljišnim knjigama kao svojina dotičnih opština. Cl. II. Ovaki se kompleksi ne mogu nikada otuđivati niti opteretiti niti ih je za dugove opština moguće pod eksekuciju uzeti. Isto je tako isključena eksploatacija tih šuma u druge svrhe, osim u svrhe, u koje su opštinama date. Cl. III. One privatne šume i ispaše, na kojima su dosada postojali servituti pojedinih zemljoradnika, eksproprisaće se u korist dotičnih zemljoradnika a po načelu potrebe uz uslove čl. I. al. 1, te se mogu pridružiti opštinskim šumama i ispašama. Višik šumskog kompleksa ostaje vlasniku u neograničenom vlasništvu. Cl. IV. Šumski kmpleksi, koji pretiču preko zakonom utvrđenog maksimuma velikog šumskog posjeda i ako nisu opterećeni servitutom mogu se ekspropriacijom privesti svrhama ovoga zakona.. Vlasnicima pripada naknada, koju će odrediti zakon o ekspropriaciji velikih šumskih posjeda. * Povodom pisma gosp. Ministra Šuma i Rudnika Dr. Milana Srškića, upravljenog na glavnu upravu J. Š. U. izrađen je ovaj projekat, po naročitom odboru šum. stručnjaka iz Bosne te je usvojen po glavnoj skupštini udruženja u Ljubljani. Op. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 28 <-- 28 --> PDF |
24 Nacrt zakona II. OGRANIČAVANJA OPŠTINSKIH ŠUMA I ISPAŠA. Cl. V. Ako se pokaže, da je teren na kojem su se prostirala servitutna prava s obzirom na potrebe pravoužitnika ili na izdašnost objekta odnosno obzirom na izlučene odnosno eksproprisane privatne šume prevelik, onda će se predati u svojinu dotičnim opštinama samo potreban kompleks. Ostatak će se upotrebiti za podmirenje oskudnih opština i za kolonizaciju odnosno ostaće u državnoj svojini. III. PROŠIRIVANJE OPŠTINSKIH ŠUMA I ISPAŠA. PRIVREMENO DRVARENJE I ISPAŠA NA DRŽAVNIM OBJEKTIMA. Cl. VI. Ako se pokaže, da je u izvesnom kraju dosadanji teren servitutuog zemljišta i pored izlučenih i eksproprisanih privatnih šuma premalen da potrene pravoužitnika podmiri, izlučiće se u tu svrhu iz državnih objekata toliko, koliko je neophodno potrebno i ako to dopuste interesi državne šumske ekonomije. Cl. VII. U slučaju čl. V. VI. mogu se izlučiti u korist opština i oni državni kompleksi, na kojima nisu prije postajala servitutna prava. 0 ovome odlučuje Ministar Šumai Rudnika na predlog šumske agrarne komisije. IV. KOJI SE OBJEKTI NEĆE IZLUČIVATI. Cl. VIII. Neće su izlučivati objekti, koji moraju da ostanu radi općih interesa u državnoj upravi; naročito gdje se vrši pošumljivanje ili gdje će se vršiti; gdje to zahtijevaju klimatske i terenske prilike dotičnoga kraja; gdje se imaju da regulišu gorski potoci ili bujice ili gdje bi izlučivanje radi naročite vrste šumske ekonomije bilo štetno za državne interese. Cl. IX. Ministar za Šume i Rudnike na predlog šumske agrarne komisije označiće šumske komplekse, koji ovim zakonom neće ni u kom slučaju biti tangirani i koji će ostati trajno, bez ikakvog opterećenja državi na raspoloženje. |