DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 44 <-- 44 --> PDF |
4U Šumska industrija i trgovina. Najbliži i u pogledu konkurencije naš najopasniji susjed Rumunjsk a imala je u prošloj godini mnogo poteškoća s Izvozom šum. produkata. Carinska politika išla je za tim, da se domaće potrebe pokriju što jeftinijim drvetom, što je uvelike oteščavalo izvoz. Ipak se je izvezlo u prvih 10 mjeseci o. g. 1,717.434 t u vrijednosti od 2.124,823.000 leja, što doduše nije puno za godišnju poprečnu produkciju od 25,000.000 ms, ali ipak čini 21.6% sveukupnog izvoza te pokazuje prema lanjskoj godini u vrijednosti porast od 90%. Izvozilo se je najviše u Madžarsku (preko 50%) odakle je Rumunjska dobivala vagone za drvo, u Grčku (107"), zatim u Jugoslaviju (u oktobru o. g. 8% cijelog izvoza ponajviše gorivog drveta), u Bugarsku, u zadnje vrijeme u Englesku osim toga u Egipat, Francusku, manje u Italiju, Čehoslovačku, Poljsku, Tursku i t. d. U zadnje vrijeme primljene su velike narudžbe za Japan. U Čehoslovačko j je trajala kriza šum. industrije i ove godine, akoprem je izgledalo s početka, da će ova godina biti vrlo povoljna. Ako se je i kretao izvoz u znatnim količinama, to je ipak izvozio velik dio te sume kao drvo Za rudnike i celuloze, a *|/,—2/.. otpala na okruglo drvo jačih dimenzija, dočim je izvoz rezane robe i gotovih produkata bio razmjerno neznatan. Izvoz se je uopće od aprila mjeseca konstantno smanjivao i to u Njemačku i Madžarsku radi pada valute, a u Francusku i Belgiju radi ruhrskog konflikta. Kasnije ]e uplivisalo na smanjenje izvoza i povišenje njem. tarife, pa se je uglavnom izvozilo okruglo drvo (naročito Holandiia, Švicarska, Jugoslavija). Za rezanu robu pokazivala je interes Njemačka, Engleska, Francuska, Madžarska, Holandija i Argentinija i naslj. zemlje. Šum. industrija se tuži na poteškoće radi visokog stanja valute, velikih poreza, još uvijek visokih želj. tarifa i carina kao i visokih nadnica, što je sve postiglo 10-rostruku predratnu visinu, dočim se cijene gotove robe nisu ni izdaleka digle u istoj visini. Njem . Austrij a upućena je ponajviše na Italiju, Njemačku i Madžarsku. Prošle godine istisnuta je iz Italije uslijed jugosl. konkurencije. Njemačka je radi pada svoje valute bila nesposobna, da primi veće količine drveta, a u Madžarskoj je rumunjska i čehoslovačka konkurencija onemogućila Austriji, da u većoj količini plasira svoje drvo. Uvidjevši, da u okolnim zemljama nema velikih izgleda, Austrija je upravila svoje poglede na udaljenije zemlje, no koje bi bile stalni kupci. Tu je došla u prvom redu Francuska, s kojom je sklopljen u zadnje vrijeme trgovinski ugovor, a i poskupljenje njem. željeznica doprinijelo jje, da se je austrijska roba počela tražiti u većoj mjeri. Čehoslovačko, poljsko i rumunjsko drvo ne može podnijeti troškove duše vožnje, dočim Austrija ima relativno kratku vezu preko Basela i Buchsa. (»Holzmarkt«). Uz francusko tržište pojavila se austrijska roba i na englesko m tržištu, jer se je produkcija rezane robe znala akomodirati engleskim dimenzijama. Izvoz trpi još uvijek od velikih izvoznih pristojba, a i produkcijoni troškovi su tako veliki, da se ne može razmahati pravi posao; naročito je velika taksa na panju. Stručni listovi preporučuju emancipaciju od bližih tržišta i osvajanja novih stalnih pijaca. U Italiji je na pr. drvo austr. provenience za gotovo 60 dinara skuplje od jugoslovenskog, koje je doduše slabije kvalitete (naročito bosansko), ali se većma traži. A sada da pređemo na našu državu. Zbrojivši podatke, što su od vremena do vremena objelodanjivani u »Trgovinskom Glasniku« iznosio je naš izvoz šumskih proizvoda za prvih devet mjeseci : |