DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Šumska- industrija i trgovina. Italija je i ovaj puta odnijela najveći dio našeg izvoza. Ona nije uzimala samo za svoju potrebu, nego i za preprodaju. Tako je na pr. Italija igrala ulogu posrednika između nas i Španije, koja je udarila veliku carinu na uvoz drveta iz zemalja sa slabom valutom, te je Italija, kao zemlja jake valute, prodavala naše drvo pod svoje. Svi koraci naše vlade kod Španije, da se toj anomaliji stane na kraj, ostali su do sada bezuspješni. Poznato je, da pitanje naše luke na sjev. Jadranu nije još uvijek riješeno, pa se najveći dio izvoza našeg drveta iz Hrvatske, Slovenije i sjev. Bosne odvija preko Trsta i Rijeke. Poznato je, da primorska mjesta kao Delnice, Fužine, Vrata i dr. šalju svoju robu okolo preko Trsta, jer još uvijek nema otvorenog robnog prometa sa Sušakom, koji je udaljen tek kojih desetak ilometara. Ne treba naročito naglašavati, što znači ta ovisnost i koliki je gubitak s time skopčan. Isto je tako posredovala prodaju našeg drveta za zapadne zemlje Austrija, naročito za Švicarsku, Francusku i Holandiju. Naročiti interes za našu parenu bukovinu pokazivala je Švicarska, za zéij.. pragove Madžarska i Čenoslovačka, dočim je renomirana slavonska hrastovina imala svoje stare kupce u zapadnim zemljama. Po sortimentima izvozilo se najviše: Goriv o drv o u Italiju, Madžarsku, Švicarsku, Austriju i južne zemlje.. Tvrd o drvo naročito hrastovo potraživala je najviše Francuska, Švicarska, Belgija, Engleska, Austrija, Italija itd. Bukovin u naročito parenu Švicarska, Španija, Italija, zemlje Sredoz. mora, Austrija i t. d. Mek o drv o izvozilo se u Italiju, Francusku, Njemačku, zemlje Sredozemnoga mora (Grčka, Egipat, Alžir, Tunis, Albanija) i nešto u Madžarsku. Želj . pragov e tražila je Italija, Francuska, Švicarska, Madžarska, Ćehoslovačka i dr. Dužic e je tražila najviše Francuska. Tanin a (koji je u statističkom iskazu odijeljen od ekstrakta za štav ljenje [?]) — izvezeno je prošle godine samo iz udruženih 5 tvornica u Hrvatskoj 1062 vagona i to najviše u Njemačku (272), Austriju (166). Čehoslovačku (155), Englesku (142), Rumunjsku (72), Holandiju (31), manje u Švicarsku (12), Bugarsku (11), Francusku (10), Belgiju (4), Španiju {VA) i Dansku (1^), dočim je kod kuće potrošeno 112 vagona. Produkcija slovenskih tvornica potrošena je većim dijelom kod kuće i tek manja količina izvezena je u inozemstvo (Ju´g. Lloyd). U statističkom iskazu ne nalazimo naročito spomenut izvoz produkata destilacije drveta, a to su pored drv. ugljena methylal kohol i aceton. Prošle godine trpio je mnogo izvoz ovih produkata uslijed američke konkurencije. Prema grafikonima lista »Drug & Chemical Markets« nastala je u zadnje pol godine tolika hiperprodukcija methyla na amerik. tržištu, da su cijene pale za 40%, što je imalo velikog utjecaja i na našu produkciju, koja ima dvije tvornice svejskog glasa. (Teslić i Belišće.) ..Naprijed navedena velika količina, našeg drvnog izvoza u prvo % godine znači doduše mnogo u .našoj trg. bilansi, pa ipak se naša drv. industrija |