DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina-. 43 nalazi u krizi, koja je još latentna, ali može svaki čas da izbije velikom snagom. Visina izvoza pokazuje; samo, da je kapacitet ove grane naše privrede ogroman te da su uklonjene neke smetnje izvoza, koje su ga priječile prošliri godina, no iz tih brojaka ne može se još ni izdaleka zaključiti, da je stanje zdravo. Da se uzmogne prosuditi pravo stanje, bilo bi potrebno promotriti još i izvoz zadnjeg četvrgodišta, koji je bezuvjetno nazadovao prema onom ostalih četvrgodišta. Spomenuta kriza imade svoj uzrok u općoj krizi, koja se svađa na nestašicu novca, nastalu deflacijonom politikom Ministra finansija. Ova politika, kojoj je uspjelo stabilizirati našu novčanicu, zahtijeva ogromnih žrtava, koje će platiti u prvom redu industrija. Nismo pozvani, da kritikujemo ovu politiku, već ćemo samo s par crta prikazati dnevne tužbe naših privrednih krugova. Uslijed deflacijonističke politike, koja je imala za žrtve pad više novčanih zavoda i poduzeća, a i u krugovima šum. industrije našla je već svojih žrtava — skučila je Narodna banka kredite novčanim zavodima, a ovi poduzećima, koja su finansirale. Nastala je nestašica novca, i poskočio je kamatnjak do velike visine. ´lome zlu pridružilo se drugo iz vana bilo kao razvoj tam. domaćih prilika, bilo kao reakcija na naše novčane poteškoće. Dolazi s jedne strane pad zapadnih valuta, a s druge strane smanjivanje potražnje uslijed političkih zapletaja (Ruhr). Njemačka, Belgija, Francuska i Italija smanjuju naručbe, a što je najgore, ne plaća se roba unaprijed, nedaju se predujmovi, niti se otvaraju akreditivi. Ostala ministarstva ne poduzimaju nužne korake, da ublaže krizu, koju sobom nosi konzekventno provođenje nove . finansijske politike, već svako ministarstvo radi tako reći na svoju ruku, želeći postići ravnotežu vlastitog budžeta bez obzira na cjelokupnu narodnu privredu. Tako Ministarstvo Saobraćaja povisuje tarife, a da pri tom ne uvažuje opravdane molbe industrije, da se olakša jeftinijom tarifom dovoz trupaca do pilana, da se uvedu naročite lučk e tarife za eksportno drvo, te da se urede ugovori s vicinalnim željeznicama. Dočim se Ministarstvo Finansija ne odlučuje na brzo uvedenje izravnih poreza, povećaju se neizravni porezi u obliku raznih taksa i prireza. Carinska politika ne vodi istovremeno brigu o zaštitnim carinama i strano drvo poplavljuje cijelu Vojvodinu u tolikoj mjeri, da je svaka konkurencija domaćem drvetu nemoguća. .U isto vrijeme rastu cijene živežnih namirnica i radnici traže povišice. Borba za opstanak između velikog broja drvnih poduzeća, koji je broj narasao naročito iza rata, tjera cijene drvetu do visine, koja prelazi svjetski paritet. Sve u svemu, proizvodni troškovi dosegli su maksimum, a cijene na vanjskom tržištu ne samo da ne rastu, nego uslijed nazadovanja tečajeva zapadnih novčanica još i padaju. U nadi dobre konjukture nagomilana roba prodaje se često ispod ispod troškova proizvodnje, samo da se dođe do toliko potrebnog novca za nastavak pogona, koji se mjestimice reducira ili dapače obustavlja. Manje tvrtke gledaju sa strahom u krizu, koja je sve teža, i tek velike, stare tvetke gledaju nešto mirnije u budućnost, oslanjajući se na jake pričuve z starih, boljih vremena. |