DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. Val krize, koji je zahvatio Čehoslovačku i njezinu razvijenu šumsku industriju, kuca evo i na naša vrata i u tom raspoloženju očekuje se 1924. godina. Dužnost je države, da sa svoje strane u tom pogledu olakša ovu krizu< koliko god može. Djelovanje države imalo bi se razviti u više smjerova. Osim pitanja nabavke kredit a ima se čim prije pristupiti medenju čitavog kompleksa carinsko g pitanja. Tu je ne samo regulisanje izvoznih i uvoznih carina, nego i razne na oko sitne stvari, koje sprečavaju izvoz i dižu troškove. (Spominjemo »Uverenja« koja se daju kod izvoza i razno tumačenje najnovijeg cjenovnika, izdanog za regulisanje pokrića stranih vrednota.) Nadalje pitanja tarifaln e politike : Lučke tarife, računanje izravnih tarifa, speci jalizovanje tarifa za razne sortimente, eksportne premije itd. Mislimo, da bi drž. šumska uprava mogla sa svoje strane pomoći šumsku industriju, kada bi se već jednom ozbiljno pristupilo studiju pitanja izrade šuma u režiji državnoj. Ne zaboravimo, da je C. S. R. samo zato prošla tako glatko kroz veći dio krize, što su šume u cijeloj Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji izrađivane u drž. režiji te se je izrađivalo samo toliko, koliko je trebala šumska industrija za održanje pogona. U nestašici novca i vremenu velikog kamatnjaka uzela je država na sebe izgradnju prometala i sve troškove produkcije te je tako oslobodila svoju industriju od velike brige i izdataka. Da nije država preko svog šumarstva suzdržala veliki val krize, koji je ona jedva osjetila, sigurno bi taj val progutao više žrtava, nego li je doista bilo. Ovaj primjer najbliže prijateljske države mogao bi potaći na ozbiljno razmišljanje one krugove naše šumske industrije, koja se s tolikim elanom opire i samoj pomisli, da se kod nas započne s režijskim radom u većem stilu. Pri tom se naravno zaboravlja, da je preduvjet režijskog rada reorganizacija cijele birokratske uprave, od koje bi svi imali koristi, a koja bi već odavno bila provedena, da se nije protiv režijskog poslovanja podigla kuka i motika, kojemu su protupokretu nažalost kumovali i neki uvaženi šumari. Razumijemo stanovište velikih poduzeća, koja su naročito u slavonskim šumama dotjerala eksploataciju i preradbu do stanovite visine, ali ne razumijemo stanovište manjih poduzeća, naročito u crnogoričnim i bukovim šumama, pogotovo onih, koja nemaju svojih šuma. Oporavljanje Rusije, sređivanje stanja u Poljskoj, Rumunjskoj i drugim zemljama prisilit će naskoro producente crnogoričnog drveta, da slabiju kvalitetu naše jelovine nadoknade preciznijom izradbom, akomodiranjem novim tržištima, izradom novih, traženih sortimenata i si. ako misle izdržati konkurenciju na starom, i zauzeti nova tržišta. To je moguće samo onda, ako se poduzeća oslobode brige oko eksploatacije te sav novac i znanje posvete usavršavanju preradbe . Vremena poratnih konjuktura prolaze i nije daleko vrijeme, kada ne će biti dosta jednostavno pozivanje na priznatu »svjetsku marku«. Predstojeća kriza naučit će mnoge, da se u svjetskoj konkurenciji cijeni i pobjeđuje u prvom redu sposobnost za evoluciju, a ne grčevito držanje one stare: »pleti kotac kao i otac«. Ing. Marinović, |