DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.


Val krize, koji je zahvatio Čehoslovačku i njezinu razvijenu šumsku
industriju, kuca evo i na naša vrata i u tom raspoloženju očekuje se 1924.
godina.


Dužnost je države, da sa svoje strane u tom pogledu olakša ovu krizu<
koliko god može. Djelovanje države imalo bi se razviti u više smjerova. Osim
pitanja nabavke kredit a ima se čim prije pristupiti medenju čitavog kompleksa
carinsko g pitanja. Tu je ne samo regulisanje izvoznih i uvoznih
carina, nego i razne na oko sitne stvari, koje sprečavaju izvoz i dižu troškove.
(Spominjemo »Uverenja« koja se daju kod izvoza i razno tumačenje najnovijeg
cjenovnika, izdanog za regulisanje pokrića stranih vrednota.) Nadalje pitanja
tarifaln e politike : Lučke tarife, računanje izravnih tarifa, speci jalizovanje
tarifa za razne sortimente, eksportne premije itd.


Mislimo, da bi drž. šumska uprava mogla sa svoje strane pomoći šumsku
industriju, kada bi se već jednom ozbiljno pristupilo studiju pitanja izrade šuma
u režiji državnoj. Ne zaboravimo, da je C. S. R. samo zato prošla tako glatko
kroz veći dio krize, što su šume u cijeloj Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji izrađivane
u drž. režiji te se je izrađivalo samo toliko, koliko je trebala šumska
industrija za održanje pogona. U nestašici novca i vremenu velikog kamatnjaka
uzela je država na sebe izgradnju prometala i sve troškove produkcije te je
tako oslobodila svoju industriju od velike brige i izdataka. Da nije država
preko svog šumarstva suzdržala veliki val krize, koji je ona jedva osjetila,
sigurno bi taj val progutao više žrtava, nego li je doista bilo. Ovaj primjer
najbliže prijateljske države mogao bi potaći na ozbiljno razmišljanje one krugove
naše šumske industrije, koja se s tolikim elanom opire i samoj pomisli,
da se kod nas započne s režijskim radom u većem stilu. Pri tom se naravno
zaboravlja, da je preduvjet režijskog rada reorganizacija cijele birokratske
uprave, od koje bi svi imali koristi, a koja bi već odavno
bila provedena, da se nije protiv režijskog poslovanja podigla kuka i motika,
kojemu su protupokretu nažalost kumovali i neki uvaženi šumari.


Razumijemo stanovište velikih poduzeća, koja su naročito u slavonskim
šumama dotjerala eksploataciju i preradbu do stanovite visine, ali ne razumijemo
stanovište manjih poduzeća, naročito u crnogoričnim i bukovim šumama, pogotovo
onih, koja nemaju svojih šuma. Oporavljanje Rusije, sređivanje stanja u
Poljskoj, Rumunjskoj i drugim zemljama prisilit će naskoro producente crnogoričnog
drveta, da slabiju kvalitetu naše jelovine nadoknade preciznijom izradbom,
akomodiranjem novim tržištima, izradom novih, traženih sortimenata i si.
ako misle izdržati konkurenciju na starom, i zauzeti nova tržišta. To je
moguće samo onda, ako se poduzeća oslobode brige oko eksploatacije
te sav novac i znanje posvete usavršavanju preradbe
. Vremena poratnih konjuktura prolaze i nije daleko vrijeme, kada ne
će biti dosta jednostavno pozivanje na priznatu »svjetsku marku«.


Predstojeća kriza naučit će mnoge, da se u svjetskoj konkurenciji cijeni
i pobjeđuje u prvom redu sposobnost za evoluciju, a ne grčevito držanje one
stare: »pleti kotac kao i otac«.


Ing. Marinović,