DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Br. 1. Šumarski List. Marko Marčič (Split): Čempres. Čempres raste uzduž cijele naše obale ne samo pri moru, već i dosta daleko u zaleđu tako. da ga nalazimo a Kninu, u Vrlici, u okolici Trebinja, Mostara i Cetinja. Nalazimo ga na različitim tlima, ali najbolje uspijeva u vapnenastim, pa i krševitim- U sjevernim predjelima je kultiviran, a na jugu nalazi se i kao posve autohtono stablo među raznim drugim biljkama sredozemne flore- Mjestimice dolazi i kao glavna šumska sastojina stvarajući malene, vri© lijepe i guste šume Čempres, opjevan od mnogih pjesnika raznih naroda i svih vremena, najveći je ukras pred starim seoskim crkvama, gdje stvara divne krajolike te dostizava onjaške dimenzije- Pred starom župnom crkvom u Kčari na Korčuli raste jedan čempres, koji je u objamu (1-20 m nad zemljom) širok 3-50 m- Cijenim, da je ovaj jedan od najvećih živućih orijaša u Evropi (SI- 1) Ne znam gdje je svečaniji i veličanstveniji, da li tamo, gdje raste kao samac ili u dugim impozantnim alejama ili udružen u većim skupinama, u gustim šumama i u parkovima- Veličanstvena je aleja čempres na Glavici Sv. Antuna kraj Korčule, koja je posađena god- 1708. od Korčulanskog biskupa Španića- Ta je aleja ponos svakog Korčulanina i vrlo privlačiva tačka za svakog ljubitelja prirode i za svakog umjetnika, koji se iskrcava na Korčuli( Vidi SI- 2-) U blizini Orebića, nad morskim žalom, protezala se je u površini od 10 do 12 hektara jedna gusta šuma čempresa, koja je na žalost god- 1907- potpuno izgrojela-* Prof- Kriletić tvrdi, da je ova šuma čempresa bila i veća i ljepša od one u Dardanelima, opjevane od Lorda ......- Sada je na tom mjestu ostalo još nešto čempresa, ali su druge biljke sredozemne flore već preotele maha- Spomena su vrijedni čempresi kraj crkve matice u Kuni, koje je ovjekovječio Medovićev kist i oni u Topolu kraj Stona- U vrtu franjevačkog manastira u Hvaru nalazi se jedan čempres vrlo inte * Vidi moj članak »Su m ski požar« u listu »Gospodarstvo« br. 23-23, god. 1907. i u »Lugarskom Vjesniku« br. 1-4 god. 1915. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Čempres. resantan radi svog oblika poput kišobrana; grane su mu u prorezu plosnate (eliptične) te daju naslućivati na jedan slučaj fascijacije u mladim godinama, prouzročene valjda od abnormalnih prilika terena, u kojem se je razvijao korijen. Čempres je najveći ures svih panorama u okolici Dubrovačkoj i u Boki Kotorskoj, a jedne od najkrasnijih panorama su one Lapada kraj Gruža i Savine kraj Ercegnovoga. kojima čempres podaje neki osobiti čar- A zar nije veličanstven pogled s obale Splitske na Su »tipan, osobito u zapadu sunca? Slika 3. Čempresi iz okolice Rijeke dubrovačke. Mnogi ne vole čempres, jer da ih sjeća na groblje i na smrt- Po Teofrastu, čempres je bio posvećen božanstvima smrti, jer kad se jednom posiječe, njegov se korijen više ne pomlađuje- No danas je svijet realniji te ne daje toliko važnosti predrasudama i simbolizmu, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Čempres. već uzimlje svaku rastlinu u prvom redu s gledišta njezine prave sopstvene vrijednosti. Drvo čempresa je tvrdo, jako i kompaktno, blijede žuto-crven kaste boje, dade se laštiti te ima vrlo ugodan miris- U svježem stanju jedan m3 drveta teži 765 kg, a u suhom stanju 625 kg. Prije rata plaćalo se za 1 m3 čempresovog drveta 225 franaka Feničani, Egipćani i Grci držali su, da je čempresovo drvo vjekovječno, da se ne može iscrvotočiti ni trunuti, a da u vodi postaje još tvrđe- Za to su od čempresa gradili sarkofage, u kojima bi zakopali svoje junake, brodove, vrata hramova i kipove raznih božanstva- Razni narodi u davnini smatrali su čempres svetim stablom i sadili su ga oko hramova- Silvan, bog šuma, bio je prikazan sa grančicom čempresa u ruci- Za to, što je vrlo trajan, kršćani su ga uzeli za simbol vječnog života- Plutarh je dao napisati sve zakone na tablicama od čempresa, a neki tvrde da.je i korablja Nojeva bila sagrađena od čempresa*- Djela starih pjesnika sačuvala su se u sanducima od čempresa, da se bolje uzdrže potomstvu; za to Horac kaže: ». speramus carmina fingi »posse linenda cedro, et laevi servanda cupresso«. Plinije pripovjeda, da je čempres bio u tolikoj cijeni, te je svake pojedino stablo predstavljalo jedan znatni imetak- Kad bi se rodila kćerka, otac bi posadio jedan čempres, da joj osigura miraz prigodom udaje- Vrata bazilike Sv. Petra u Rimu bila su od čempresa i trajala su od vremena cara Konstantina pa sve do pape Eugena IV-, dakle oko 80D godina- Ovaj potonji ih je smijenio sa brončanim vratima, koja se još danas tamo nalaze, premda su vrata od čempresovine bila još u dobrom stanju. Čempres spada u četinjače Coniferae , a u familiju čempresa Cupressaceae- Latinsko mu je ime Cupressus sempervirens L- ili Cupressus fastigiataD. G- (franc- Cypres, ces- cvpfiš, pol- cyprys, španj- Cipres, tal- Cipresso, engl- Cypress njem- Zypresse). Razlikuju se dvije vrsti: s uspravnim granama Cypressu s se mpervirens pyramidalis i s vodoravnim granama Csemp- horizontali s. Za pravo oblik prvoga je nalik više na stup nego li na piramidu- Od prvoga razlikujemo dva oblika, jedan zdepnastiji (forma patula) a drugi vitkiji (forma viminalîis). Po boji krošnje razlikuju se: jedan tamno zelene boje (glauca) a drugi nešto življe modrikasto - zelene boje (viridis). Potječe iz toplijih krajeva Perzije, odakle je već u davno^ doba prenesen u južnu Evropu, Malu Aziju i u sjevernu Afriku. Živi obično 400 i više godina, a može dosegnuti preko 30 m visine, ako ga gro * »Načini sebi kovčeg od drveta g o f e r a ...« Prva knjiga Mojsu´eva, Glava 6. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Čempres. movi ne okljaštre- Neki autori tvrde, da imade stabala od 2000 godina i 50 m visine. Lišće je četveroredno, vrlo sitno i ljuskasto, ostaje na grančici 2 do 3 godine pak onda opada- Donosi na jednom stablu posebno muške i ženske cvjetiće- Muška resa je crijepovito-ljuskava sa 4 prašnice, a plodna resa je češerolika- Plod je češerka (šišarica) 3—4 cm duga i 2—3 cm široka- Cvate u februaru i martu, plodovi sazru u septembru ili novembru slijedeće godine, a padaju tijekom zjime. Kao samac počme da donosi plodove od 12- do 15- godine, ako je u skupinama (u šumama) od 20. do 25- godine- Plodovi se beru čim počmu prvi da padaju. Klijavost sjemena traje 12 godina- Sjeme se posije koncem mjeseca marta u prosijanoj zemlji i pokrije se 5 mm visoko- Izloženo suncu iznikne kroz mjesec dana- Mlade biljke su vrlo nježne; nakon godine dana treba ih presaditi u rasadnik pazeći, da se zemlja ne raspadne, već da ostane grumen vlažne zemlje okolo žila, da se lakše prime- Na 1 ha sjemeništa može biti prve godine 11 milijona biljčica u razmaku od 3 cm jedna od druge, to jest, da svaka zaplrema 9 cm2 površine- U rasadniku, gdje ostaju 2 ili 3 godine, može se imati na 1 ha površine 1,560-000 biljaka u razmaku od 8 cm odnosno da svaka zaprema 64 cm2 površine. Ako moraju ostati u rasadniku više od 3 godine, na pr. 4 do 5, tada na površini od 1 ha može se imati 250-000 stabalaca u razmaka od 20 cm ili za svako stabalce 400 cm2 površine- Mlade biljke treba da su obranjene od prejakih sunčanih zraka, od prevelike vlage, od studeni i od raznog korova- Presade se na stalno mjesto nakon 3, 4 ili 5 godina- Za veću sigurnost uspjeha dobro je gojiti mlade biljke u loncima do 3- ili 4. godine, a za tim ih presaditi na stalno mjesto- Mlada, samonikla stabla iz šume ne primaju se lako, jer je vrlo teško^ povaditi ih iz zemlje, a da im se korijen ne ozledi Čempres ne stvara ispod sebe skoro nimalo crnice (humus), daje malo hladovine (osobito piramidalni), s toga je u strmim položajima dobro, da površina bude pokrivena niskom šumom (planika, jurovika, leprina, grahorača. smrič i t- d) i time obranjena od jakih kiša i vjetrova. Čempres ne stvara ispod sebe skoro nimalo crnice (humus), debljini dijametralno oko 5 mm godišnje- Kod temperature od —10° C prestaje vegetirati, a kod —13° C smrzne se Najveća do sada poznata visina čempresa iznašala je 52 m, a najveći dijametar debla 320- Konstatirano je (u Italiji) da živi riajviše 2000 godina, jednako kao i kesten, više nego li ikakvu drugo stablo- Držalo se, da ga ne napadaju kukci štetočinci ili koja od biljnih bolesti-* * Tek u novije vrijeme ustanovilo se, da ga napada kornjaš — B u p r esti s eu pre s si, koji mu izcrvotoči drvo. Entomolog P. Novak u Splitu imade |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Čempres. Rasplođuje se samo sjemenom, što se istrese iz njegovih če,šerki (šišarica)- Osim spomenutih vrsti, koje su kod nas vrlo obične, udomljene su u južnoj Evropi još slijedeće: C u presu s lusitanica Mili- porijetlom iz Indije, a aklimatjziran u Portugalu- Odlikuje se brzim rastom i vrlo lijepom krošnjom. C- macrocarpa Hort (ili C- Lambertiana, porijetlom iz Kalifornije, odakle je uveden u Evropu g- 1838- Vrlo jako, bujno i impozantno stablo, visoko 15 do 25 m. Prilagođuje se svakom tlu i najmršavijem pa i pržini kraj samog morskog žala, gdje podnaša i udarce morskih valova. Odoljeva i najjačem vjetru- Ima vrlo dobro bijelo-žućkasto drvo- C- c h i n e n s i s (ili C- f u n e b r i s) piramidalne krošnje ali s visećim granama- Potječe iz Kine- Uspijeva i u kamenitim predjelima, a imade ga i u Dalmaciji- C- Knightiana Carr-, potječe iz Meksika, odakle je god1840- prenesen u Italiju, gdje vrlo bujno raste- C- Xorulos a potječe sa Himalaje, gdje raste u visini između 60° i 2400 m nad morem- Qoji se u Evropi od god. 1824- U Italiji dosegne 30 m visine i 1 m debljine stabla u promjeru- Drvo je tamno crveno, vrlo dugotrajno i za mnogo godina uzdrži svoj karakteristični miris- Vrlo je podesno za gradnju finog pokućtva- Godišnji visinski prirast prvih 60 godina kod piramidalnog čempresa iznaša poprečno 30—40 cm- Nekoj čeljadi kod nas taj rast izgleda premalen pak im podkresavaiu donje grane u nadi, da će brzo ponarasti- Tim postupkom ne postizavaju skoro ništa, poremećuju u stablu sve njegove fiziološke funkcije, što je jako škodljivo, a od krasnog čempresa naprave nakazu, jer je ljepota čempresa upravo u tomu, što je skoro od površine zemlje razgranjen i vazda zelen * Važnost gajenja čempresa je sve to veća- Daje izvrsno vrlo tvrdo i trajno drvo za građu, osobito za luksusno pokućtvo, za vrata i prozore na monumentalnim zgradama- Guste živice čemsu vrlo dobra obrana za one kulture, koje stradaju od velikih vjetrova, osobito kod gojidbe cvijeća (ruža, paoma i ostalih plemenitih kultura) na veliko- To je osobito važno za one krajeve na našem primorju, gdje ili bure ili jugovine skoro svake godine nanašaju raznim kulturama velike štete- Od mladih grančica čempresa vadi se destilacijom esencija (Oleum Cupresi — Essence de Cypres), koja se mnogo upotrebljava kao specifični lijek proti kašlju hripravcu (kučji kašalj) kod male djece, s vrlo dobrim uspjehom- 100 kg- grančica mogu dati 0-60 do 1-20 kg- esencije, za koju se je prije rata plaćalo 35 franaka po kg- U tu svrhu se čempres mnogo goji u Fran ih u zbirci koleoptera, iz skoro svih krajeva Dalmacije. U zbirci pok. dra Karamana imade ih ulovljenih i na T h u j i, iz Kaštela kraj Splita. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Čempres. cuskoj i u Alžiru. Iz Italije i iz Grčke se mnogo izvozi za tvornice eteričnih ulja u Njemačkoj. Premda su čempresi kod nas dosta obični, ne iskorišćuju se onako, kako bi se moglo- U rijetko kojoj kući u južnoj Dalmaciji naći je gredu ili rožnik na krovu od čempresa, pokućtva još manje a s destilacijom esencije nitko se ne bavi. Da bi ga se sadilo za obranu od vjetrova, to malo komu pada na pamet. Ipak će trebati da jednom bude kraj toj općoj indolenciji; trebaće da se naš čovjek u primorskim selima snađe i prilagodi novini prilikama- Kod nas imade mnogo ledina, krševitih i neproduktivnih zemalja, koje bi se dale pošumiti vrlo uspješno s čempresom. Treba naročito posvetiti pažnju aromatičnom bilju za industriju esencija i ljekarija. Tlo i podneblje u primorju od Sušaka do Bojane osobito je podesno za to- Smiješno i žalosno je vidjeti u nekojim primorskim prijedjelima na našem jugu, u plodnim i natopnim zemljama, kako težak vuče ralo, da posije — kukuruz(!) tamo, gdje bi jedna aromatična biljka mogla da dade deseterostruku korist- Trebalo bi da se jednom osnuje kod nas u primorju tvornica esencija i eteričnih ulja u velikom stilu, koja bi mogla da s temelja preobrazi i postavi na sasvim rentabilnije i racijonalnije puteve svu našu narodnu privredu; da je riješi okorjelih mana, običaja i tradicija, od kojih je sputana i koje joj osporavaju svaki napredak. No za to treba mnogo kapitala, navlastito prometnog te vrlo dobrih stručnjaka hemičara- Jednom će se ipak do toga doći, ali što prije to bolje- Za to će dobro proći oni pojedinci i one općine, koje će se na vrijeme snaći te pripraviti materjal za našu buduću industriju eteričnih ulja i esencija, kojoj će čempres davati vrlo dragocjenu sirovinu. Sadimo čempres kao ures naših domova i sela; u gustim alejama uz puteve i uz međe, da utaži silu škodljivih vjetrova; po ledinama i krševitim položajima, da sačuva obronke naših brda i da pridrži zemlju, da je zimske vode ne otplave u morsku pučinu- Sadimo ga napokon pojedince ili u skupu, da ovjekovječimo razne događaje u obitelji, u mjestu u narodu Čuvajte čemprese, kao što i svako šumsko drveće, da se ne primjeni i na nas onaj starinski teški prikor: »Ouid est agricola?.— Svlvae adversarium! |