DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1924 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Čempres. već uzimlje svaku rastlinu u prvom redu s gledišta njezine prave sopstvene vrijednosti. Drvo čempresa je tvrdo, jako i kompaktno, blijede žuto-crven kaste boje, dade se laštiti te ima vrlo ugodan miris- U svježem stanju jedan m3 drveta teži 765 kg, a u suhom stanju 625 kg. Prije rata plaćalo se za 1 m3 čempresovog drveta 225 franaka Feničani, Egipćani i Grci držali su, da je čempresovo drvo vjekovječno, da se ne može iscrvotočiti ni trunuti, a da u vodi postaje još tvrđe- Za to su od čempresa gradili sarkofage, u kojima bi zakopali svoje junake, brodove, vrata hramova i kipove raznih božanstva- Razni narodi u davnini smatrali su čempres svetim stablom i sadili su ga oko hramova- Silvan, bog šuma, bio je prikazan sa grančicom čempresa u ruci- Za to, što je vrlo trajan, kršćani su ga uzeli za simbol vječnog života- Plutarh je dao napisati sve zakone na tablicama od čempresa, a neki tvrde da.je i korablja Nojeva bila sagrađena od čempresa*- Djela starih pjesnika sačuvala su se u sanducima od čempresa, da se bolje uzdrže potomstvu; za to Horac kaže: ». speramus carmina fingi »posse linenda cedro, et laevi servanda cupresso«. Plinije pripovjeda, da je čempres bio u tolikoj cijeni, te je svake pojedino stablo predstavljalo jedan znatni imetak- Kad bi se rodila kćerka, otac bi posadio jedan čempres, da joj osigura miraz prigodom udaje- Vrata bazilike Sv. Petra u Rimu bila su od čempresa i trajala su od vremena cara Konstantina pa sve do pape Eugena IV-, dakle oko 80D godina- Ovaj potonji ih je smijenio sa brončanim vratima, koja se još danas tamo nalaze, premda su vrata od čempresovine bila još u dobrom stanju. Čempres spada u četinjače Coniferae , a u familiju čempresa Cupressaceae- Latinsko mu je ime Cupressus sempervirens L- ili Cupressus fastigiataD. G- (franc- Cypres, ces- cvpfiš, pol- cyprys, španj- Cipres, tal- Cipresso, engl- Cypress njem- Zypresse). Razlikuju se dvije vrsti: s uspravnim granama Cypressu s se mpervirens pyramidalis i s vodoravnim granama Csemp- horizontali s. Za pravo oblik prvoga je nalik više na stup nego li na piramidu- Od prvoga razlikujemo dva oblika, jedan zdepnastiji (forma patula) a drugi vitkiji (forma viminalîis). Po boji krošnje razlikuju se: jedan tamno zelene boje (glauca) a drugi nešto življe modrikasto - zelene boje (viridis). Potječe iz toplijih krajeva Perzije, odakle je već u davno^ doba prenesen u južnu Evropu, Malu Aziju i u sjevernu Afriku. Živi obično 400 i više godina, a može dosegnuti preko 30 m visine, ako ga gro * »Načini sebi kovčeg od drveta g o f e r a ...« Prva knjiga Mojsu´eva, Glava 6. |