DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Fascijacije drveća i grmlja. izbojaka ili njihovih dijelova odnosno srašćivanjem većeg broja susjednih pupova. B-Frank5 objašnjavao si je tu tvorbu srašćivanjem još mladih izbojaka ili na taj način, da se vegetacijski vrh u jednoj ravnini nerazmjerno proširio i omogućio postanak fascijacije. Tek istraživanja Nestlerova6 pokazala su, da postoji dvojaka mogućnost razvitka fascijacija. Doista imade slučajeva, gdje srašćivanjem susjednih izbojaka dolazi do tvorbe abnormiteta nalikili na fascijacije, no za te je u većini slučajeva moguće anatomskim istraživanjem ustanoviti taj način njihova postanka- Stoga spomenuti autor drži, da za ovakve slučajeve nije opravdan naziv fascijacije, a to je bio i razlog, da je on ograničio svoje istraživanje samo na vegetacijski vrh, te je želio, da ustanovi razlike, koje postoje u normalnih i fascijiranih grana. To istraživanje dovelo ga je do zaključka, da splošteni vrh fascijacije ne sastoji od niza samostalnih vegetacijskih vrhova, što bi morao biti slučaj, kad bi ova nastajala srašćivanjem većeg broja izbojaka- Nasuprot tomu pokazalo se, da je to jedna jedinstvena vegetacijska linija, koja sastoji od jednako vrijednih stanica za daljnji razvitak. Prema tomu nastajala bi fascijacija proširenjem vegetacijskog vrha, jer se dijeljenjem jedne ili više tjemeničnih stanica u jednoj ravnini stvara vegetacijska linija, čiji se svaki dio može smatrati vegatacijskim vrhom. Grane, koje pokazuju taj pojav, imadu brazdastu površinu (Tab. II)-a te brazde teku uporedo tek se katkad prema vrhu odalečuju jedna od druge- Česti je slučaj, da su takve grane pri kraju ufrkane poput puževe kućice (Tab- II. si- 2.) u ravnini samog sploštenja ili samo ponešto u cijeloj duljini uvijene (Tab. II. si. 3-), no imade znatan broj i takvih, koje pokazuju to uvijanje okomito na ravninu sploštenja, te tvore dosta neobične forme (Tab. III- si. 2-). Ovo raznoliko uvijanje fascijacija pokazuie jasno, da postoji nejednako brzi rast na pojedinim njenim stranama, te to stvara nejednaku napetost i dosljedno tomu raznoliko uvijanje. Možda je uzrok tom nejednakom rastu jednostrano oštećenje vegetacijske linije, no za sada nije bilo moguće ustanoviti pravi povod. Na mnogim sploštenim izbojcima nalazi se osobito na vrhu veliki broj pupova, koji često sačinjavaju rub vrha fascijacije Također i lišće nalazi se na tim deformiranim izbojcima u velikom broju (Tab- III. si-1,), te je često puta ponešto manje od normalnog, a obično opada nešto ranije no u običnih izbojaka- Poznato je, da je poredaj lišća na normalnoj stabljici pravilan i za pojedinu vrstu karakterističan, a dade se izraziti i posebnom formulom. U sploštenih organa ne pokazuje se ta pravilnost poređaja lišća, a ponajčešće nije uopće moguće poredaj lišća svesti na ma kakvu filotaksijsku formulu. 5 Die Planzenkrankheiten u. »Schenk: Handbueh der Botanik« .. Bd. 1881. 6 1. .c. |