DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 14 <-- 14 --> PDF |
0 postotku poduzetničkog dobitka. Ing. Alfred Lohuoasser (Busouača) : O postotku poduzetničkog dobitka. (Osvrt na „Kalkulacija šumske takse" od ing. Josipa Wasznera) U broju 1. Šumarskog lista o. g. osvrnuo se g. ing. Waszner u svom članku „Kalkulacija šumske takse" — nakon kratkog u stvari nuzgrednog historijata Barthine formule, čiju upotrebljivost pokušava da dokaže — i na moj članak u tom istom predmetu, objelodanjen u broju 4. prošle godine. U ovom svom članku tvrdi g. ing. Waszner, da je postotak poduzetničkog dobitka regulator za risiko, koji je skopčan s poduzećem. On kaže tamo doslovno : „Ako se formula I. o poduzetničkom dobitku valjano upotrebi, neda se ništa prigovoriti pravilnosti resultata. Ali kako izgleda, imade stručnjaka, koji još nisu na čistu s ovom formulom, budući da tvrde da je poduzetnički dobitak ovisan o prodajnoj cijeni (V), usljed čega se kod izračunavanja postizavaju nepravilni resultati. Ali isti zaboravljaju, da u formuli, kao regulator za risiko, koji je s preduzećem skopčan, dolazi još u obzir faktor p (postotak poduzetničkog dobitka) koji prema tome kakav je riziko, mora biti visok ili nizak. U kojoj se mjeri mora preduzeli ova promjena, odlučuje razmjer, u kojem stoje produkcijoni troškovi raznih preduzeća međusobno. Stoji do onoga koji računa, da postupa pravedno i ispravno, pa će biti kako poduzetnički dobitak, tako i tražena šumska taksa ispravno ustanovljena." Postotak poduzetničkog dobitka nema, — kako sam već u svom gore citiranom članku mislim na dovoljno jasan način razložio, — kao percentualna veličina nikakve veze sa „razmjerom, u kojem stoje razni produktivni troškovi raznih preduzeća međusobno". Ovaj je postotak, i to sam u svom članku izričito naglasio, jedino ovisan o potražbi. „Veća konkurencija ima za posljedicu manji dobitak", — piše i g. ing. Marinović u članku „Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji". Vlada li veći interes za jedno šumsko područje, moraće p biti niži; imade li samo malo reflektanata, treba da se p ^povisi. Veličina ovog p nije uopće od osobite važnosti, ako se drvo prodaje putem dražbe. Tok nadmetanja pokazaće, dali je p previsok ili prenizak, le će p naći svoju pravednu mjeru u postignutoj cijeni. U slučaju pristupa većeg broja dražbovaoca, biće dražbovanje živahnije, postignuta cijena biće veća, što je, ako je kalkulacija bila korektna, znak za to, da su se reflektanti zadovoljili s manjim pod. dobitkom, nego li je bio predviđen u kalkulaciji. Promjene apsolutne visine poduzetničkog dobitka nalaze svoj pravilni izražaj jedino u korektnoj formuli, koju sam u broju 4. ovog lista ustanovio. |