DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 14 <-- 14 --> PDF |
0 postotku poduzetničkog dobitka. Ing. Alfred Lohuoasser (Busouača) : O postotku poduzetničkog dobitka. (Osvrt na „Kalkulacija šumske takse" od ing. Josipa Wasznera) U broju 1. Šumarskog lista o. g. osvrnuo se g. ing. Waszner u svom članku „Kalkulacija šumske takse" — nakon kratkog u stvari nuzgrednog historijata Barthine formule, čiju upotrebljivost pokušava da dokaže — i na moj članak u tom istom predmetu, objelodanjen u broju 4. prošle godine. U ovom svom članku tvrdi g. ing. Waszner, da je postotak poduzetničkog dobitka regulator za risiko, koji je skopčan s poduzećem. On kaže tamo doslovno : „Ako se formula I. o poduzetničkom dobitku valjano upotrebi, neda se ništa prigovoriti pravilnosti resultata. Ali kako izgleda, imade stručnjaka, koji još nisu na čistu s ovom formulom, budući da tvrde da je poduzetnički dobitak ovisan o prodajnoj cijeni (V), usljed čega se kod izračunavanja postizavaju nepravilni resultati. Ali isti zaboravljaju, da u formuli, kao regulator za risiko, koji je s preduzećem skopčan, dolazi još u obzir faktor p (postotak poduzetničkog dobitka) koji prema tome kakav je riziko, mora biti visok ili nizak. U kojoj se mjeri mora preduzeli ova promjena, odlučuje razmjer, u kojem stoje produkcijoni troškovi raznih preduzeća međusobno. Stoji do onoga koji računa, da postupa pravedno i ispravno, pa će biti kako poduzetnički dobitak, tako i tražena šumska taksa ispravno ustanovljena." Postotak poduzetničkog dobitka nema, — kako sam već u svom gore citiranom članku mislim na dovoljno jasan način razložio, — kao percentualna veličina nikakve veze sa „razmjerom, u kojem stoje razni produktivni troškovi raznih preduzeća međusobno". Ovaj je postotak, i to sam u svom članku izričito naglasio, jedino ovisan o potražbi. „Veća konkurencija ima za posljedicu manji dobitak", — piše i g. ing. Marinović u članku „Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji". Vlada li veći interes za jedno šumsko područje, moraće p biti niži; imade li samo malo reflektanata, treba da se p ^povisi. Veličina ovog p nije uopće od osobite važnosti, ako se drvo prodaje putem dražbe. Tok nadmetanja pokazaće, dali je p previsok ili prenizak, le će p naći svoju pravednu mjeru u postignutoj cijeni. U slučaju pristupa većeg broja dražbovaoca, biće dražbovanje živahnije, postignuta cijena biće veća, što je, ako je kalkulacija bila korektna, znak za to, da su se reflektanti zadovoljili s manjim pod. dobitkom, nego li je bio predviđen u kalkulaciji. Promjene apsolutne visine poduzetničkog dobitka nalaze svoj pravilni izražaj jedino u korektnoj formuli, koju sam u broju 4. ovog lista ustanovio. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 15 <-- 15 --> PDF |
O postotku poduzetničkog dobitka. Po formuli U 100 ovisi apsolutna visina vrijednosti U faktično samo od prodajne cijene, jer je p veličina, koju treba ustanoviti za svaku kalkulaciju prema vladajućoj potražbi, dakle prema prilikama, koje leže izvan same kalkulacije, koje se prema tome ne mogu promjenifi po razmjeru, u kojem stoje međusobno razni produktivni p troškovi pojedinih preduzeća. v Glavna pogreška formule U= . koja se može pretvoriiii i u ´ oblik 11= ,p0(O-f S) j e \a> da j SI a Iačuna poduzetnički dobitak ne — kako bi ispravno trebalo — kao postotak proizvodnih troškova, nego kao postotak proizvodnih troškova i šumske takse. P se može promijeniti prema uviđavnosti stručnjaka ; no pogrešku, koja kupcu već unapred priznaje stalan postotak na samoj šumskoj taksi, nemogu ispravili nikakve promjene na postotku poduzetničkog dobitka. Okolnost, da se je i prilikom raspravljanja novih ugovora sa trgovcima drveta, odnosno industrijalcima radilo sasvim po formulama ustanovljenim u naredbi bivše zemalj. vlade iz godine 1919. nije nikakav dokaz za ispravnost te formule. Među ovim industrijalcima nalazili su se sigurno takovi, koji bi protesfovali protiv uporabe ove formule, da su samo imali priliku pobliže se upoznaii s nutarnjim odnosima iste. U ostalom meni je poznat slučaj, da je jedan stručnjak iz krugova industrijalaca tom prilikom tražio, da se kod ustanovljenja šumske takse uzmu u obzir i kamati uloženog kapitala; zahtjev, koji je ne samo sa stanovišta toga stručnjaka, nego i sa znanstvenog stanovišta potpuno opravdan, jer se kupovnina polaže unaprijed. Objelodanio sam korektnu formulu iz znanstvenih razloga, pošto smatram, da naše šumarstvo mora stajati na tom temelju, kao i radi toga, da se mogu poslužiti s ovom formulom te na taj način postići pravilne i pravedne rezultate i mlađi stručnjaci, koji ne raspolažu s tolikim iskustvom, da bi mogli regulator p po nazorima g. ing. Wasznera svrsishodno upotrijebiti. Formula je bezuvjetno korektna, te ima za praktične svrhe još i tu vrlo važnu prednost, da isključuje svaku samovolju, jer ona ustanovljuje visinu poduzetničkog dobitka neodvisno od individualnosti, odnosno iskustva pojedinog stručnjaka. U nastavku svog članka nastoji g. ing. Waszner još da dokaže na jednom primjeru „u koliko je štetno za prodavaoca, ako se korisno drvo II. klase proda jednostavno pod imenom „gorivog drva" i za cijenu posljednjeg". U svrhu dokaza ovog svog u principu bezdvojbeno ispravnog mnijenja izvodi g. ing. Waszner opsežne formule. Kao preduslov za ove formule postavljena je prilično neposredno pod b)jednadžba |
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 16 <-- 16 --> PDF |
62 O postotku poduzetničkog dobitka. Si = rr S.,. Prema tome je Si´.Sj^V] :V2, ali to nije nikako ispravno ni kod upotrebe Barthine formute. Po toj formuli, odnosno po formuli onoga sarajevskoga stručnjaka, koji je istu već prije upotrebljavao je : V, Si - (V, -GL) - U, = Vi - G, -1 + . S, = (V, — G,) — U, = V., — G, — 7+ioô p Prema tome postoji između Si i Sj slijedeći odnos : Si : S, = Vi A —~ \w) - G, : V2 (i—...) ~ G, V p V p / Gva se proporcija nemože skratiti na St : S, = Vt : V2 ni onda, ako bi slučajno bilo G, = G2. Prema tome treba ocijeniti značaj izvedenih formula te ispraviti konkretni konačni résultat. Stvar stoji faktično ovako : S, : S, - 400 /1—-~.\ — 240 : 298´4 ( 1—^..») — 228* 93´33 : 2066 te uslijed toga S2 u procentima od 20-66X100 93-33 ":**"* ° odnosno ako se po Barthinoj formuli za svaki sortiment izračuna šumska taksa Si ~ 92´33 I 78-7 , poprečno }´ ult,ipn c onii°v bo. - 20 83 ] ( prosjek ofi. \ poprečno \ 7516 S ob -SU ) 20-66 ´ te .2 opet u procentima od i»! ...\ ~ 22 147,, <2° te * Pri tome je G, = G e ^.... ^ °=b 180 po prilici supslituisan u primjer jer prema gornj-:mu nesmije da ispadne. |