DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1924 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Obrazloženje nacrtu zakona o eksproprijaciji i t. d. t~ mnjivo od daleko većeg općeg interesa, nego li na pr. slučaj, koji nastupa iz naslova na pr- toč. 3. istoga člana, koji može da bude e važnosti samo za onaj stanoviti kraj, gdje ima velikog privatnog šumskog posjeda- Dakle je i narav potonjeg slučaja gotovo posve lokalnoga, iako možda od javnoga interesa- Isto tako će i vrijednost ustanove toč- 2. čl-1- ovoga projekta imati intenzivniji interes javnosti, jer se u tom slučaju može raditi o ekonomskom interesu onakovoga kraja, gdje u opće nema šume- Osim toea ne valja zaboraviti da u onim krajevima, gdje ima dosta šume, pitanja ekonomske i socijalne potrebe gotovo i ne postoje. U koliko bi i postojala dostatne su i administrativne mjere državne vlasti, da ih jednim potezom pera odstrane- Ipak je u ovom zakon- projektu baš pitanje čl 1. točka 3- najglavnije i najvažnije, jer se ovim ima da riješi još i jedno drugo pitanje, koje do danas zapravo još nitko riješio nije. a to je pitanje: što je to veliki šumski posjed u opće? Mi ne nalazimo zapravo nigdje odgovora na to pitanje- Samo toliko znademo, da pojam velikog šumskog posjeda označuje veliki broj jutara ili hektara. Gdje, i kod kojega broja taj pojam počima, to se tako lahko ne da riješiti- Znademo i to, da je za vođenje valjanog šumskog gospodarenja to bolje, što je površina šume veća, da je gospodarstvo to slabije, što je šuma manja- Znademo napokon i to, da je pojam O´veličini nekog posjeda posve relativne naravi, te da je on za svaki kraj i za svaki slučaj drugačiji- I u onom z- o- š- koji vrijedi na pr. u Hrvatskoj i Slavoniji — od god- 1852-— nailazimo u § 22. na takovu podjelu šuma. kojom se za svaki kraj unutar granica Hrvatske i Slavonije navodi primjerice ona veličina po broju jutara, za koju je potrebno, da njom upravlja osoba s potpunom strukovnom visokoškolskm šumarskon: naobrazbom. Ta je veličina za svaki kraj drugačija, te je primjerice vrijedila: a) u osječkoj i požeškoj županiji za više od 1.0-000 jut. šum b) u zagrebačkoj ne više od 200 jutara. c) u varaždinskoj županiji za više od 2000 jut. šume, te dalje: a) vlasnici šuma, koji u osječkoj i požeškoj županiji ne imaj više od 5´00 jutara. b) u zagrebačkoj ne više od 200 jutarae) u varaždinskoj ne više od 100 jutara »mogu sa ovimi svojimi komadi šume sami gospodariti, samo neka drže šumsko-redarstvene propise«. Ili drugim riječima: to bi zapravo značilo, da na površina»1 a.. koje su manje od ovih netom istaknutih, ne ima država, dakle javnost, više naročitog interesa, te je za javnost i općenitost svejedno da li s njima upravlja potnuno kvalifikovani šumar ili kogoc drugi. No o tome kasnije- Bez obzira na to, da li je graduacija tih šumskih posjeda baš p< tim izmjerama opravdana ili ne, jedno je jasno, a to je, da je tim raz dijeljenjem indirektno donekle već riješeno ili recimo barem dana d |